Nešto više od 45 milijuna vozila bilo je ove godine u razdoblju od siječnja do kraja rujna na svim autocestama u Hrvatskoj, a dvije državne tvrtke HAC i ARZ zaradile su od cestarine rekordne dvije milijarde kuna.
Prosječno je promet veći za 5,58 posto, a prihodi su rasli za gotovo 14 posto i takvo povećanje pozitivnog trenda prihoda direktna je posljedica odluke o uvođenju sezonskih cijena cestarine, koje su u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna bile 10 posto skuplje. Realno je prognozirati, smatra Novi list, da će do kraja godine zarada od cestarine na dionicama HAC-a i ARZ-a iznositi približno 2,5 milijardi kuna (prošle godine 2,177 milijardi), a već sada je izvjesno kako su autoceste zaradile dodatnih oko 260 milijuna kuna više nego prošle godine u razdoblju od siječnja do kraja rujna.
Sezonsko poskupljenje
Razvidno je također kako sezonsko poskupljenje nije bitno utjecalo na pad prometa u ljetnim mjesecima, iako i tu ima manjih odstupanja ukoliko se usporede podaci po pojedinim autocestama. Samo dvije autoceste imaju više od 10 milijuna vozila u prvih devet mjeseci, najviše Bregana-Zagreb-Lipovac (12,77 milijuna) i Zagreb-Rijeka (11,33 milijuna).
Blizu je i autocesta Bosiljevo-Split-Ploče sa 9,35 milijuna vozila. Zanimljivo je također kako je lipanj bio apsolutno najbolji mjesec po trendu rasta prometa za čak 15,6 posto. Najviše je u devet mjeseci zaradila autocesta Bregana-Zagreb-Lipovac sa 666,6 milijuna kuna i autocesta Bosiljevo-Split-Ploče sa 624 milijuna kuna te autocesta Zagreb-Rijeka, gdje su prihodi od cestarine iznosili oko 440 milijuna kuna. Ove tri autoceste zajedno imaju oko 87 posto prihoda na svim dionicama autocesta u Hrvatskoj ukoliko se izuzmu koncesije BINA Istre i autoceste Zagreb-Macelj.
Valja spomenuti i Krčki most koji bilježi promet od 1,8 milijuna vozila, što je oko 5,6 posto više nego prošle godine, ali je zanimljivo kako je ova sezona imala i neobične amplitude kad je riječ o razini prometa. U lipnju je primjerice promet povećan za čak 22 posto, a u rujnu je bio manji za 7,5 posto, što upućuje i na nešto raniji završetak intenzivne turističke sezone. Rekordan mjesec za Krčki most bio je srpanj kada je bilo 348.291 vozila, a najmanje je bilo u siječnju – svega 80.786 vozila. U prvih devet mjeseci na Krčkom mostu naplaćeno je oko 54 milijuna kuna mostarine, odnosno 10 posto više nego prošle godine. Kratka dionica autoceste Rijeka-Rupa imala je 2,52 milijuna vozila i neznatno povećanje prometa od svega 1,7 posto, dok su prihodi, ponovo zbog skuplje ljetne cestarine, bili oko 10 posto veći nego prošle godine.
VEZANE VIJESTI
Reforme sustava
Resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglašava kako je u tijeku proces financijskog i operativnog restrukturiranja cijelog cestarskog sektora nakon što je Vlada odustala od monetizacije i prodaje autocesta. Ključan je cilj rješavanje duga cijelog sektora u iznosu od pet milijardi eura u kojeg su osim financijskih obveza ARZ-a i HAC-a uključeni i dugovi Hrvatskih cesta.
“Reforme sadržane u pismu sektorske politike pripremane su unutar radne skupine i u suradnji sa Svjetskom bankom i tu se Vlada obvezala na usklađenje cijena u omjeru od pet posto po kilometru na autocestama pod upravljanjem HAC-a u odnosu na one pod upravljanjem ARZ-a te je uvedeno sezonsko povećanje za 10 posto cijene cestarine za prvu kategoriju vozila. U analizi tih odluka procjena je bila da će prihodi porasti za 160 milijuna kuna, a sada se pokazalo da je ta procjena premašena s obzirom da porast prihoda iznosi oko 260 milijuna kuna. Zasluga je to porasta prometa na autocestama, ne samo osobnih automobila, već i teretnog, kamionskog prometa, koji je u kontinuiranom porastu, što je ujedno pokazatelj i većih gospodarskih aktivnosti. U fazi provedbe je spajanje tvrtki HAC ONC i HAC i taj se postupak privodi kraju, a paralelno se do kraja ove godine planira odlazak 170 ljudi iz sustava za što su osigurane i otpremnine. Cilj je ostvariti višemilijunske uštede kroz financijsko restrukturiranje i refinanciranje kreditnih obveza tvrtki iz cestarskog sektora. Do kraja studenog ćemo na međunarodno tržište lansirati obveznicu kojom će refinancirati dio kreditnih obveza, a do kraja siječnja, na domaćem tržištu, planiramo završiti pregovore s domaćim bankama o restrukturiranju kreditnih obveza”, ističe Butković, koji će uskoro morati i donijeti odluku o imenovanju nove Uprave HAC-a nakon što se provede spajanje sa HAC ONC-om u jedinstvenu tvrtku.
Zasad je zbog pravorijeka Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa na čekanju odluka o imenovanju Tomislava Rosandića iz HEP-a na čelo nove Uprave HAC-a, gdje je za mjesec dana produljen mandat aktualnom direktoru HAC-a Josipu Draženoviću, podsjeća Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
