Gospodarstvo eurozone završilo je 2017. godinu najsnažnijim rastom u gotovo sedam godina, potaknuto ubrzanjem aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru svih vodećih gospodarstava, pokazalo je u četvrtak istraživanje tvrtke IHS Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u prosincu na 58,1 bod, što je njegova najviša vrijednost od veljače 2011. godine. U studenom iznosio je 57,5 bodova.
Time je IHS blago podignuo prvu procjenu njegove vrijednosti, koja je iznosila 58 bodova.
“Zvjezdani kraj 2017. u eurozoni zaokružio je najbolju godinu u više od deset godina, iznova pobijajući raširene bojazni da će sve izraženija politička nesigurnost zakočiti gospodarski rast”, konstatira glavni poslovni ekonomist IHS Markita Chris Williamson.
Prosječna vrijednost PMI-ja u 2017. godini iznosila je 56,4 bodova i predstavlja najbolji godišnji trend od 2006. godine, neposredno prije financijske krize, istaknuo je Williamson.
Podaci sugeriraju da je gospodarstvo u zoni primjene zajedničke gospodarske valute u četvrtom tromjesečju poraslo 0,8 posto, snažnije nego u mnogim drugim razvijenim tržišnim gospodarstvima.
Pokazatelji za predstojeće razdoblje signaliziraju nastavak aktualnog trenda. Tako je indeks novih narudžbi poskočio u prosincu na 58 bodova, najvišu razinu od srpnja 2007. kada je iznosio 57,3 boda. Rast potražnje potaknuo je tvrtke da nastave zapošljavati nove radnike, pa se u prosincu tempo zapošljavanja zadržao na najvišoj razini u 17 godina, zabilježenoj u studenom.
Europsku središnju banku (ECB) razočarat će pak slabljenje cjenovnih pritisaka, iskazano u sporijem rastu troškova inputa i potrošačkih cijena, s obzirom na nastojanja da potakne tvrdokorno slabu inflaciju.
Williamson podsjeća da su inflatorni pritisci i dalje na najvišim razinama u šest godina.
“Sudećim prema dosadašnjim iskustvima, očigledno daleko snažniji rast potražnje za mnogim dobrima i uslugama u odnosu na povećanje njihove ponude upućuje na zaključak da bi inflatorni pritisci u idućim mjesecima mogli ponovo jačati”, drži Williamson.
“Zato će veliko pitanje u 2018. godini biti hoće li relativno visoka nezaposlenost i rezervni kapaciteti u mnogim zemljama i dalje kočiti rast plaća i limitirati inflaciju potrošačkih cijena”, dodaje on.
