Istraživači Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) u ovoj godini očekuju usporavanje rasta BDP-a na 2,7 posto, a u idućoj dodatno blago usporavanje na 2,6 posto, objavio je u četvrtak EIZ u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook.
Time je procjena rasta BDP-a u ovoj godini smanjenja za 0,6 postotnih bodova, s obzirom da su analitičari EIZ-a u rujnu prošle godine procjenjivali da bi rast u 2018. mogao iznositi 3,3 posto.
Usporavanje rasta BDP-a na 2,7 posto u ovoj godini te dodatno blago usporavanje na 2,6 posto u 2019. godini, analitičari EIZ-a obrazlažu niskom stopom rasta realnog BDP-a u posljednjem tromjesečju 2017. godine, oporavkom uvoza te neizvjesnostima vezanim uz proces restrukturiranja Agrokora.
“U ovoj godini struktura rasta BDP-a u velikoj će mjeri nalikovati onoj iz prethodne godine, što znači da će najveći doprinos rastu davati domaća potražnja. Od 2,7 posto predviđenog rasta, 3,6 postotnih bodova odnosit će se na domaću potražnju, dok će neto vanjska trgovina imati negativan doprinos od 0,9 postotnih bodova, zahvaljujući oporavku robnog uvoza”, navodi se u publikaciji Croatian Economic Outlook.
Gotovo dvije trećine rasta BDP-a u ovoj godini generirati će realna potrošnja kućanstava
Analitičari EIZ-a procjenjuju i da će gotovo dvije trećine rasta BDP-a u ovoj godini generirati realna potrošnja kućanstava koja će nastaviti rasti, ponajviše zahvaljujući rastu zaposlenosti i plaća te niskoj inflaciji.
“Uzme li se u obzir i povećanje transfera braniteljima, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 3,1 posto na godišnjoj razini. Ipak, s nestajanjem efekata rasta plaća i zaposlenosti u sljedećoj godini, rast potrošnje će također usporiti, i to na 2,7 posto”, navode iz EIZ-a.
VEZANE VIJESTI
Procjenjuju i da bi, s obzirom na snažan rast poreznih prihoda, posebice prihoda od PDV-a, stabilizaciju javnih financija, ali djelomično i zbog uspješnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, državna potrošnja u 2018. mogla ubrzati rast i to na 2,2 posto. Uzme li se u obzir i najavljeno ukidanje i/ili smanjenje određenih parafiskalnih nameta kao i najava smanjenja stope PDV-a, u 2019. bi pad poreznih prihoda mogao utjecati na usporavanje stope rasta državne potrošnje na 0,9 posto.
Analitičari EIZ-a podsjećaju i da je niska stopa rasta investicija od svega 1,7 posto u četvrtom tromjesečju prošle godine dovela do neočekivano niske stope rasta investicija u čitavoj 2017. Razlozi usporavanja, kako navode, ponajprije leže u izostanku važnih reformi te nepovoljnim uvjetima poslovanja, nešto sporijoj realizaciji prethodno najavljenih investicijskih projekata te padu investicijske aktivnosti u poduzećima opterećenim Agrokorovim procesom nagodbe i restrukturiranja.
“S obzirom na to da se rok nagodbe za Agrokor pomaknuo prema sredini godine, puni potencijal investicija bit će smanjen i u ovoj godini. Ipak, stopa rasta investicija u ovoj godini mogla bi biti nešto viša, 3,9 posto, jer će joj potporu dati smanjenje parafiskalnih nameta, niski troškovi financiranja te visoke profitne stope u prošloj godini, koje bi barem djelomično mogle biti reinvestirane”, navode iz EIZ-a.
U 2019. očekuju rast investicija od 4,3 posto, a pod pretpostavkom implementacije Agrokorova restrukturiranja, ostvarenja najavljenih javnih investicija te ubrzanja korištenja EU fondova. U nadolazećem razdoblju rast izvoza bit će potaknut snažnim turizmom i rastom potražnje najvažnijih inozemnih trgovinskih partnera pa analitičari EIZ-a u ovoj godini očekuju rast izvoza od 5,6 posto te 5,3 posto u 2019. No, zahvaljujući oporavku raspoloživih dohodaka te velikoj uvoznoj komponenti potrošnih dobara, uvoz bi mogao dodatno ubrzati, i to na 7,4 u ovoj i 7,5 posto u 2019.
Promjene u proračunu za ovu godinu tek kozmetičke naravi
Napominjući da još uvijek ne raspolažu konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2017. godini, analitičari EIZ-a procjenjuju da je proračun mogao završiti s malenim deficitom od oko 0,4 posto BDP-a.
“Što se proračuna za ovu godinu tiče, najavljene promjene su u fiskalnom smislu tek kozmetičke naravi”, navode iz EIZ-a. Podsjećaju, naime, da je podignut prag za ulazak u sustav PDV-a, kao i najviši godišnji iznos dara u naravi, dok je kao olakšica turističkom sektoru trošak smještaja sezonskih radnika postao neoporeziva stavka. Što se rashodne strane tiče, uvode se naknade za nezaposlene branitelje i članove njihovih obitelji, a raste i minimalna braniteljska mirovina.
Rast prihoda očekuje se ponajprije zbog rasta BDP-a, a zbog donekle zauzdanih rashoda koji će rasti po stopi nižoj od stope rasta BDP-a, fiskalna konsolidacija nastavit će se u ovoj i sljedećoj godini, ističu iz EIZ-a, u kojem stoga u ovoj godini očekuju višak od 0,2 posto u proračunu opće države, što bi u idućoj godini moglo biti povećano na 0,5 posto BDP-a.
“Brojni rizici poput proširenja postojećih braniteljskih prava, potencijalno nižih poreznih prihoda od poreza na dobit povezanih s krizom u Agrokoru, kao i mogućih državnih obveza iz budućih sudskih sporova vezanih uz Agrokor mogu ugroziti trenutno povoljno stanje javnih financija. Osim toga, teško je očekivati da će planirana funkcionalna integracija bolnica u ovoj godini uspjeti riješiti nakupljenih 8 milijardi kuna dugova u zdravstvu, što ovaj sektor čini najvećom prijetnjom stabilnoj putanji javnih financija”, upozoravaju pritom iz EIZ-a.
Smatraju i da će u nadolazećem razdoblju pad nezaposlenosti znatno usporiti, ponajviše zbog smanjivanja intenziteta emigracije, pa očekuju da bi stopa nezaposlenosti u 2018. mogla iznositi 10,5 posto, a u 2019. se dodatno smanjiti na 9,7 posto. “Nezaposlenost bi mogla biti veća ukoliko dođe do značajnijeg otpuštanja radnika uslijed restrukturiranja Agrokora kao i reforme javne uprave koja je najavljena za sljedeću godinu”, navode iz EIZ-a.
Dodaje se da će neto plaće nastaviti rasti u ovoj godini, ponajprije uslijed povećanja minimalne plaće i rasta produktivnosti rada, dok je u 2019. moguće blago povećanje plaća u javnom sektoru, koje će, uz umjerenu stopu inflacije, održavati realni raspoloživi dohodak stabilnim. Analitičari EIZ-a procjenjuju kako bi stopa inflacije ove godine mogla iznositi 1,6 posto, a iduće bi rast cijena mogao ubrzati na 1,8 posto.
Robustan rast izvoza, stabilne javne financije, nedavno povišenje kreditnog rejtinga te pripreme za ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam idu u korist daljnjoj aprecijaciji kune. Uz očekivanja još jedne uspješne turističke sezone, u EIZ-u drže da bi tečaj kuna/euro u ovoj godini mogao pasti na 7,42, a u idućoj godini na čak 7,40 kuna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
