S tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan, upozorava na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada Jelena Ostojić, asistentica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi ‘društveni ugovor’?” – naziv je javne rasprave koju u srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu organizira Hrvatsko društvo sociologa, a dobar uvod u temu tekst je Jelene Ostojić, asistentice s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojem na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada upozorava da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan.
“Kontinuiran rast nesigurnog zapošljavanja u Hrvatskoj u postkriznom je periodu, dakle u periodu koji obilježava pad stope nezaposlenosti i pojačana ekonomska aktivnost, dodatno intenziviran. Od 2014. godine, nakon razdoblja izrazito nepovoljnih pokazatelja u zapošljavanju, dolazi do smanjenja stope nezaposlenosti, ali i do intenzivnijeg povećanja nesigurnog zapošljavanja koje se manifestira u udjelu nestalne, privremene zaposlenosti. U hrvatskom kontekstu nesigurna zaposlenost dolazi u više različitih oblika ugovora o radu i djelu, karakterističnih po svom trajanju i razini radnih prava te zakonske zaštite koja iz njih proizlazi”, piše Ostojić na portalu ideje.hr
VEZANE VIJESTI
“Rast udjela privremenog zapošljavanja obilježava cijeli period ekonomske krize, ali pogotovo razdoblje ekonomskog oporavka kada se u Hrvatskoj snažno povećava broj privremenog zapošljavanja, ali i osjetno smanjuje broj stalnog zapošljavanja. Hrvatska prema pokazateljima o privremenom zapošljavanju spada u sam vrh zemalja Europske unije. Pokazatelji o privremenoj zaposlenosti indikatori su prekarizacije rada. Udio privremene zaposlenosti u ukupnoj za Hrvatsku iznosi do sada rekordnih 22,2 posto, što spada među najveće udjele među zemljama Europske unije uz Poljsku (27,5 posto), Španjolsku (26,1 posto) i Portugal (22,3 posto).”, pobrojala je.
“Dok je u samim počecima ekonomske krize udio privremene zaposlenosti bio blago ispod europskog prosjeka s 12,3 posto”, podsjeća, “on se prema posljednjim pokazateljima gotovo udvostručio. U populaciji mladih privremeno zapošljavanje još je zastupljenije te je razdoblja rekordnih stopa nezaposlenosti mladih u kontekstu europskih zemalja, zamijenili izrazito visoki udjeli privremenog zapošljavanja te je svaka druga zaposlena mlada osoba do 29 godina zaposlena privremeno”.
“Ključan i najrašireniji oblik privremene zaposlenosti svakako je u Hrvatskoj ugovor na određeno, koji je postao pravilo zapošljavanja, iako je zakonski definiran kao iznimka. S obzirom na nisku tranziciju iz zaposlenosti s određenim rokom trajanja u stalnu zaposlenost, za velik dio radnika ovaj tip rada postaje permanentno stanje, a uz labavljenje zakonskih mogućnosti produžavanja ugovora na određeno te uz poneki kreativni manevar mimo zakonskih odredbi, ovo je status zaposlenosti koji za mnoge predstavlja permanentno stanje”, upozorava Ostojić u tekstu praćenom i grafovima, čiji nastavak možete pročitati na portalu ideje.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
