Banka čiji primarni cilj neće biti profit, već razvoj zajednice kroz održive projekte nikako da zaživi u Hrvatskoj, ali odustajanje unatoč silnim otporima nije opcija. I nakon najnovije prepreke jasno je da alternative nema, RH je potrebna etična banka, poručio je u 'Intervjuu za 5' upravitelj Zadruge za etično financiranje (ZEF) Goran Jeras.
Transparentnost, solidarnost, participacija korisnika i zaposlenika banke u upravljanju bankom, reinvestiranje profita natrag u zajednicu, fleksibilniji odnos prema instrumentima osiguranja kredita te usmjerenost na financiranje projekata realne ekonomije – ključni su kriteriji Etičke banke na čijem osnivanju ZEF radi već četiri godine, a u proces dobivanja licence krenula je prije dvije godine.
VEZANE VIJESTI
Međutim, HNB je, podsjetimo, odbio izdati licencu Etičnoj banci u svibnju prošle godine, a nedavno je propao i pokušaj ulaska ZEF-a na hrvatsko bankarsko tržište kupovinom Tesla banke nakon što je u veljači HNB predložila otvaranje stečaja nad Teslom čije je osnivanje prije sedam godina iniciralo Srpsko narodno vijeće (SNS).
“Odlukom Savjeta HNB-a utvrđeno je da Tesla štedna banka d.d. propada, a nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala spriječile njenu propast u razumnom vremenskom razdoblju. Također, Savjet HNB-a je utvrdio da sanacija Tesla štedne banke d.d. nije nužna u javnom interesu”, ustvrdili su u HNB-u.
Da je ZEF proteklih mjeseci vrlo intenzivno radio na preuzimanju Tesla banke, ali je projekt propao, požalio se prije par dana upravitelj ZEF-a Goran Jeras.
“Osnivanje etične banke u Hrvatskoj nema alternativu”, rekli ste nakon što je propala priča s Tesla bankom, između ostalog, i “zbog nerazumijevanja i otvorenog institucionalnog otpora na svakom koraku” – na koga ste mislili, hoćete li poduzeti neke korake i otkud toliki otpor ideji Etične banke?
Institucionalni otpor je u ovom procesu bio jasan sa svih uključenih strana. Naprimjer, HNB koji provodi politiku konsolidacije bankarskog sektora već 20 godina i u tom periodu nije izdao niti jednu novu licencu za rad. Ili parlamentarna politika koja usprkos jasno pokazanim dobrobitima za Hrvatsku te usprkos ugrađenosti etične banke u neke od razvojnih strategija Hrvatske, ne radi ništa u osiguravanju podrške implementaciji cijelog niza programa, a koje ZEF nudi putem zadruge i etične banke. Posljednji primjer institucionalnog otpora je i Trgovački sud koji uopće nije uzeo u obzir argumente većinskih dioničara. Oni su se zalagali za nastavak rada Tesla banke tako da ju preuzme ZEF. Na otpor smo nailazili na svakom drugom koraku. Pokazale su ga i postojeće banke, također nezainteresirane za mogućnosti koje pružaju Zadruga i etična banka.
Što se tiče idućih koraka, mi nećemo odustati. Odlučili smo nastaviti započetim putem i tražiti novu licencu. Otpor se već smanjuje, nastavit ćemo intenzivnije osvještavati javnost o ulozi bankarstva u društvu i važnosti uvođenja etičnog bankarstva. Mogućnosti koje ZEF nudi svakodnevno prepoznaju novi pojedinci i organizacije. Idealan scenarij bio bi postizanje društvenog konsenzusa na temu važnosti etičnog bankarstva.
Koliko će još Hrvatska čekati na prvu etičnu banku – koja su alternativna rješenja za osnivanje sada u igri?
Plan je uskladiti svu potrebnu dokumentaciju koju traži HNB te s kapitalom u sljedećih nekoliko mjeseci, predati zahtjev za pribavljanje licence. Alternative nema, Hrvatskoj je potrebna etična banka.
Koliko trenutno iznosi inicijalni kapital Etične banke, odnosno koliko novca nedostaje kako bi bili usklađeni sa zakonskim odredbama o financijskim institucijama?
Prema Zakonu o kreditnim institucijama minimalni temeljni kapital koji banka mora imati iznosi 40 miliijuna kuna što ZEF može osigurati. Naime, članovi ZEF-a kumulativno imaju više od dvije milijarde kuna prihoda tijekom 2017. godine, čime želim reći da imamo potrebni kapital kojeg zahtijevaju zakonske odredbe.
Osnivač ste i Zadruge za etično financiranje, koja je i vlasnica banke. Koliko trenutno ima zadrugara, čime se Zadruga bavi i koji su ključni planovi?
Zadruga za etično financiranje je osnovana 2014. godine i upravo će nam u ovom mjesecu biti pune četiri godine rada. Trenutno brojimo približno 1.400 članova. Osim fizičkih osoba, članove čine poduzeća, zadruge, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, sindikati, LAG-ovi, jedinice lokalne samouprave i razvojne agencije. Članovi Zadruge ujedno su i suvlasnici njezine imovine koji demokratskim putem, po principu “jedan član – jedan glas”, odlučuju o svim važnim pitanjima vezanima uz rad ZEF-a te biraju i razrješuju članove tijela Zadruge.
Učlanjenjem u Zadrugu članovi dobivaju platformu za međusobno umrežavanje, suradnju i plasman svojih roba i usluga, pristup uslugama poslovnog i financijskog savjetovanja. Zatim, podršku u izradi projektnih prijedloga vezanih uz EU fondove, ali i mogućnost ostvarivanja različitih pogodnosti na internom tržištu. Naravno, ključni projekt ZEF-a jest osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj, koja će biti u stopostotnom vlasništvu Zadruge, odnosno njezinih članova. Etična banka će služiti kao financijska poluga za omogućavanje realizacije projekata i životnih potreba članova ZEF-a u skladu s modelom etičnog bankarstva kojeg je definirala Europska federacija etičnih banaka.
Je li društveno poduzetništvo, a u sklopu njega i Etična banka, jedini ključ osiguravanja održive, pravedne i učinkovite ekonomije po mjeri čovjeka u kojoj ćemo sami upravljati svojim novcem?
Ne želim biti isključiv i reći da je to jedini ključ osiguranja održive ekonomije jer bi time rekli da su svi ostali modeli neodrživi, a to ne bi bilo točno. Primjerice, na europskom tržištu postoje različiti modeli banaka, kao što su obrtničke, agrobanke, islamske i ostale financijske institucije koje gospodarstvu nude raznovrsnost opcija. Svakako smatram da je model etičnog bankarstva veoma važan i nužan našem gospodarstvu, no na našim prostorima još nije potpuno prepoznat. On je kao dio šire slike društvene ekonomije jedan je od strateških prioriteta Europske komisije. Etična banka će omogućiti građanima, firmama, ali i institucijama jasno i transparentno upravljanje vlastitim sredstvima te njihovo usmjeravanje u projekte koji podižu kvalitetu života zajednice stvarajući novu vrijednost i nova radna mjesta. Stotine milijardi kuna ovim se putem mogu usmjeriti u razvoj poljoprivrede i poduzetništva, izgradnju infrastrukture potrebne za normalan život ljudi i ovdašnjim poduzećima za normalno poslovanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
