Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof kazao je u srijedu da je najnegativnije na rast hrvatskog gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju utjecao značajan porast uvoza, uz istovremeno smanjenje rasta izvoza.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.
“Ono što je najnegativnije, iako ne možemo to striktno tako reći, utjecalo na stope rasta BDP-a, je uvoz i izvoz”, izjavio je Krištof na konferenciji za medije u DZS-u.
Naime, rast uvoza roba i usluga iznosio je 6,6 posto, a istovremeno je zabilježeno smanjenje rasta izvoza. Krištof pritom ističe da je uvoz roba rastao čak devet posto u odnosu na četvrti kvartal 2017., dok je uvoz usluga smanjen za 2,8 posto.
Kada je pak riječ o izvozu roba i usluga, zabilježena je stopa rasta od 1,3 posto, pri čemu je rast izvoza roba bio “spor i slab”, 0,3 posto, dok je bio značajniji rast izvoza usluga, 3,0 posto na godišnjoj razini, napominje Krištof.
Gledano po rashodnoj metodi, najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a je ostvaren rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, za 2,3 postotna boda.Tako je po komponentama potrošnja kućanstava porasla za 3,9 posto, a izdaci države za 2,3 posto na godišnjoj razini.
Krištof kao pozitivnije ističe rast investicija, prvenstveno zbog građevinarstva, ali i zbog uvoza kapitalnih dobara. Rast bruto investicija u fiksni kapital iznosio je u proteklom kvartalu 6,1 posto na godišnjoj razini, znatno više nego u prethodnom tromjesečju.
VEZANA VIJEST
Trgovina porasla, prerađivačka industrija pala
Gledano prema djelatnostima, navodi Krištof, najveći pozitivni doprinos rastu bruto dodane vrijednosti (BDV) u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je u trgovini na veliko i malo, a slijedi građevinarstvo.
S druge strane, najveći doprinos smanjenju obujma zabilježen je u prerađivačkoj industriji, koja je pala 2,5 posto, a kako dodaje Krištof, to je vjerojatno u skladu sa svim očekivanjima i objavljenim podacima.
Napominje da je smanjenje obujma u djelatnosti industrije značajno vidljivo već drugo tromjesečje zaredom, no iako svi već duže vrijeme pričaju o brodogradnji, Krištof ističe da brodogradnja, posebice u ovom četvrtom tromjesečju, nije temeljni uzrok smanjenja obujma u djelatnosti industrije.
“Uslijed smanjenih narudžbi i smanjenog gospodarskog rasta u našim najvažnijim zemljama partnerima, jednostavno su sve industrije nešto slabije radile nego u prethodnom razdoblju”, kaže Krištof.
Kada je riječ o građevinarstvu, ono je u četvrtom kvartalu raslo 5,9 posto na godišnjoj razini, a Krištof navodi da je to prvenstveno utjecaj sektora zgradarstva, dijelom i zbog energetske obnove.
Krištof kao pozitivnu ističe i poljoprivredu, koja je rasla 4,4 posto, a tu je i djelatnost informacija i komunikacija, koja je na godišnjoj razini skočila 4,7 posto.
Rast hrvatskog BDP-a na kvartalnoj razini sporiji od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima, onima koji služe za usporedbu s ostalim zemljama EU, BDP je u posljednjem lanjskom tromjesečju u odnosu na četvrti kvartal 2017. realno porastao za 2,4 posto. Na kvartalnoj je razini, pak, porastao samo 0,1 posto.
Kao glavni razlog tome Krištof navodi činjenicu da su najveća europska gospodarstva u četvrtom tromjesečju zabilježila ispodprosječne stope rasta.
U usporedbi s prethodnim razdobljem, odnosno trećim kvartalom 2018. godine, Hrvatska bilježi rast od 0,1 posto, što je nešto sporiji rast od prosjeka EU, koji iznosi 0,2 posto. Ispod Hrvatske su Italija, koja je zabilježila pad od 0,2 posto, te Njemačka, čije je gospodarstvo stagniralo.
“Praktički, čim jedno tako veliko gospodarstvo, poput njemačkog, raste ispod prosjeka, cijeli prosjek EU se značajno smanjuje”, napominje Krištof.
Krištof je za kraj istaknuo da analitičari koji procjenjuju kretanja gospodarstva ne vide nekoliko komponenti koje službena statistika vidi, a to su prvenstveno usluge i “vrlo, vrlo detaljni” podaci građevinarstva.
“BDP je proizvod koji se kompilira od tisuća individualnih indikatora, i koliko god bili precizni modeli analitičara, iznimno je teško pogoditi”, ocijenio je Krištof.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
