Udruga Franaak objavila je kako napušta pregovore, kreće u organiziranje masovnih prosvjeda i traži ostavku guvernera Vujićića, koji je taj zahtjev odmah i odbacio. S druge strane, ministar finacija poziva na nastavak pregovora, bankama prijeti intervencijom iz Vlade, a prijedlog udruge banaka o otkupu stanova - naziva neozbiljnim.

Koja je poslije svega pozicija banaka u Temi dana Novog dana govorio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

Nepravomoćnom presudom jučer je u Osijeku jedan kredit u grancima proglašen ništavnim, neustavnim i naloženo je banci kako korisniku kredita treba vratiti cjelokupno uplaćeni iznos rata uz kamate? Kako to komentirate?

“Treba vidjeti presudu, ja nisam pravnik ali razumijem da ako je neki ugovor proglašen ništetnim, banka će vratiti dužniku novac, ali i dužnik mora vratiti novac koji je dobio od banke. Presuda je poništena i zbog valutne kamate i valutne klauzule, što me iznenađuje. Čudi me da jedan prvostupanjski sud može pravomoćnu presudu višeg suda interpertirati na drugi način”

Može li ova presuda bit temelj na koju će se pozivati i ostali sudovi?

“Ne može, jer je donesen niz presuda koje su išle u meritum stvari i one su uvijek išle u korist banaka”

U ovom je trenutku više od pet stotina takvih privatnih tužbi. Kolika je to prijetnja za banke?

“Ne, uopće ne, jer banke znaju da su poštovale sve zakone i ne boje se tih tužbi uopće”

Smatrate li da se stvara politički pritisak na sudove?

“Da, tužno je da se pritiscima i metodom ulice pravne stvari pokušavaju riješiti u jednoj pravnoj državi”

Kako na presude sudova mogu utjecati poruke poput jučerašnje poslanice biskupa Bozanića koji je banke nazvao lihvarima koji su podjarmili narod?

“Trebalo bi se paziti koje se riječi koriste. Takvi izrazi se koriste za ilegalne aktivnosti, a banke su najreguliranija industrija, imaju svog regulatora i niz zakona koji reguliraju njihovo poslovanje. Nadzor mora postojati, jer banke posuđuju tuđe novce. To su paušalne izjave koje dobro zvuče u jednom trenutku.

Hrvatska je u prilično povoljnom položaju, ima zemalja u kojima ima više dužnika u švicarcima, Hrvatska je tu iza Poljske, Mađarske i Rumunjske.

U početku nitko nije prisiljavao klijente da uzimaju kredite u švicarcima, a tada se mnogima to činilo kao odlična opcija. Počela je kriza i klijenti su bili pogođeni na više načina – rast kamatnih stopa, skok švicarca zbog krize i zbog švicarske narodne banke te gospodarska kriza tijekom koje su ljudi ostajali bez prihoda i bez posla. Oni koji imaju problema s vraćanjem kredita nisu u takvu situaciju došli zbog jačanja švicarca, već zbog gubitka posla i smanjenja prihoda.

Tu je i pitanje nekretnina – imali smo nekretninski balon, što stvara dodatni problem”.

Jesu li se banke ugovorima zaštitile od gubitaka, dok su građani ostali nezaštićeni?

“Dobiti su u konstantnom padu. Banke su se zaštitile, ali je to bio izbor klijenta. Ugovor je ugovor i gotovo. Ipak, banke su izašle ususret klijentima jer je i njima u interesu da klijenti vraćaju kredite”

Vlada je prijedlog banaka o otkupu stanova od strane države ili stranih investitora nazvala neozbiljnim, ministar Lalovac nazvao je to prijedlogom zaigranih dečkiju s Wall Streeta?

“Nažalost, nemamo Wall Street u Hrvatskoj, bilo bi dobro da imamo. Mi smo se koncentrirali na pomoć onima koji ne mogu vraćati kredite i zato smo predložili dvije mogućnosti za rješavanje problema – model “walk away” na trošak banaka te model koji je za cilj imao da klijenti mogu ostati u nekretnini kao zaštićeni najmoprimci. Dakle, dužnik ostaje u stanu, plaća najam i ima pravo prvokupa za pet ili deset godina, bez da prolazi kroz postupke ovrhe i tužbe.

Vlasništvo može biti državno ili privatno, ali banke ne mogu biti vlasnici”

Jeste li upozorenje ministra Lalovca kojim vas poziva da predložite oblik konverzije kredita shvatili kao ucjenu ili prijetnju?

“Trajno rješenje je konverzija u eure, konverzija u kune je nemoguća, to je guverner jasno rekao. Međutim, postoji puno pitanje – kome, zašto, koliko i kako se dijeli trošak? To je predloženo kao model pet, za koji je guverner prihvatio kao najpovoljniji.

Vlada može uvijek intervenirati, to je učinila u siječnju i to na pogrešan način. Vlada može predložiti model, o svemu se može razgovarati s Vladom, a banke će o svakom prijedlogu razgovarati”

Bilo kakvo rješenje konverzije bi moralo biti bazirano na onima koji su uzeli kredit za nekretninu u kojoj žive.

Radimo na tom modelu i predložit ćemo ga državi. Vrlo skoro ćemo državi predložiti kako da se to riješi. Diferencirat ćemo one koji su u stvarnim problemima, odnosno one koji imaju jednu nekretninu i one koji imaju po četiri nekretnine. Ako svima pustimo 5 posto, onima kojima stvarno treba 5 posto neće ništa značiti”

Pregovori su prekinuti, najavljeni su masovni prosvjedi?

“Nemam komentara, vidjeli smo da je na prosvjedima bilo stotinjak ljudi. Oni koji su glasni, njima ne treba pomoć, dok oni kojima je pomoć najpotrebnija, nažalost šute”