OECD: Krhko svjetsko gospodarstvo treba suradnju, ne trgovinski rat

Ekonomija 21. svi 201911:57 > 11:59
ERIC PIERMONT / AFP

Rast svjetskog gospodarstva naglo je usporio u proteklih godinu dana i vlade moraju surađivati kako bi ga potaknule, upozorila je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Trgovinske napetosti mogle bi narušiti gospodarske izglede u srednjoročnoj i drugoročnoj perspektivi, upozoravaju iz OECD-a u polugodišnjim gospodarskim prognozama.

Procjenjuju da će trgovinska razmjena ove godine porasti tek nešto više od dva posto, najslabije u nekih deset godina, a obnovljene napetosti između SAD-a i Kine mogle bi smanjiti stopu svjetskog gospodarskog rasta u sljedeće dvije do tri godine više od 0,6 posto.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi osjetno usporiti, s prošlogodišnjih 1,8 na samo 1,2 posto u ovoj godini a u idućoj OECD očekuje blagi oporavak, uz procijenjenu stopu rasta od 1,4 posto.

Među vodećim gospodarstvima zone primjene zajedničke europske valute najslabiji rast procijenjen je za Italiju, čije bi gospodarstvo ove godine trebalo stagnirati. U 2020. aktivnosti bi trebale porasti 0,6 posto.

Francusko bi gospodarstvo trebalo bilježiti ravnomjerni rast, za skromnh 1,3 posto.

Aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu, onom SAD-a, porast će ove godine 2,8 posto, te usporiti u 2020. na 2,3 posto, izračunali su u OECD-u.

Kina bi ove godine trebala zabilježiti stopu rasta od 6,2 posto, koja bi u 2020. trebala kliznuti na 6,0 posto.

U OEDC-u upozoravaju na brojne rizike koji bi mogli ugroziti aktivnosti, uključujući nove trgovinske napetosti ali i dug privatnog sektora u Kini i drugim zemljama.

Ističu također da se životni standard u 36 članica OECD-a poboljšava presporo da bi se značajno smanjila nejednakost.

Realne će plaće po njihovim procjenama porasti ove i iduće godine manje od 1,5 posto unatoč tome što je nezaposlenost na najnižoj razini u gotovo četiri desetljeća.

Od presudne je važnosti da se ponovo pokrenu multilateralni trgovionski pregovori, zaključuju.

Ujedno bi vlade u regijama s niskim stopama gospodarskog rasta, poput eurozone, trebale iskoristiti priliku koju nude niske kamatne stope da potaknu gospodarstvo strukturnim reformama i ulaganjima.

Proritet bi im trebala biti digitalna infrastruktura, transport, zelena energija i obrazovanje odraslih, preporučuju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram