Bruto međunarodne pričuve krajem ožujka su na mjesečnoj razini pale za 3,2 posto, a na godišnjoj su porasle za 11,2 posto te su na kraju prvog tromjesečja iznosile 18,3 milijarde eura, što je djelomično rezultat devizne intervencije HNB-a u veljači na kojoj je od banaka otkupljeno 450,3 milijuna eura, ocjenjuju u utorak analitičari RBA.
Oni očekuju da će i u nastavku godine središnja banka ostati u potpunosti predana politici stabilnog tečaja te da će, slučaju pritisaka na tečaj i pojačanih volatilnosti, zasigurno intervenirati na deviznom tržištu. Pri tome su, po njihovom mišljenju, izglednije intervencije na strani kupnje eura, pa treba očekivati i nastavak rasta deviznih pričuva Republike Hrvatske.
SAZNAJTE VIŠE
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna aktiva središnje banke na kraju ožujka iznosila je 139,4 milijardi kuna te je uz pad na mjesečnoj razini za 4,8 milijardi kuna ili 3,3 posto na godišnjoj razini bila viša za 13,9 milijardi kuna, odnosno 11,1 posto. U odnosu na kraj 2018. ukupna aktiva središnje banke viša je za 5,9 milijardi kuna ili 4,5 posto.
Promjene na mjesečnoj i na godišnjoj razini prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive s obzirom da njen udio u ukupnoj aktivi čini blago iznad 99 posto, kažu analitičari RBA.
Inozemna aktiva HNB-a na kraju ožujka iznosila je 137,3 milijardi kuna što predstavlja pad na mjesečnoj razini od 3,4 posto i rast na godišnjoj, za 10,4 posto.
U strukturi inozemne aktive najveći udio odnosi se na plasmane u vrijednosne papire (65 posto), a od ostalih komponenti inozemne aktive snažniji godišnji rast zabilježen je kod oročenih depozita u stranim bankama (+8,7 posto) koji u strukturi sudjeluju s 30 posto. Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama spustili su se s 3,8 milijardi kuna u ožujku prošle, na 3,7 milijardi kuna u ožujku ove godine.
U pasivi bilance HNB-a primarni novac s udjelom od 75 posto porastao je na mjesečnoj i godišnjoj razini (2,5 odnosno 12,7 posto) premašivši 103 milijarde kuna. Pri tome je značajan doprinos na rastu na godišnjoj razini došao od povećanja gotovog novca izvan kreditnih institucija te depozita kreditnih institucija koji zajedno čine udio veći od 70 posto, a zabilježili su godišnje stope rasta od 12 odnosno 12,4 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
