Potrošačke su cijene u Hrvatskoj u srpnju bile za 1,1 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, što je viša stopa inflacije nego mjesec dana prije, kada je iznosila 0,6 posto, pokazuje u petak objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Rast potrošačkih cijena od 1,1 posto na godišnjoj razini najveći je od studenoga prošle godine, kada je inflacija iznosila 1,3 posto.
“Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su ubrzale s godišnjom stopom rasta na 1,1 posto, što je u skladu s našim očekivanjima”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Prema izvješću DZS-a, u srpnju su najviše na godišnjoj razini porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 5 posto, a s rastom od 3,9 posto pratile su ih cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva.
Cijene restorana i hotela porasle su, pak za 3,3 posto, dok su cijene odjeće i obuće porasle za 0,4, a hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 posto.
VEZANE VIJESTI
S druge strane, cijene u segmentu zdravlja pale su 1,1 posto na godišnjoj razini. Po toj su stopi pale i cijene prijevoza, pri čemu u cijene goriva skliznule 1,9 posto.
“Snažniji rast godišnje stope inflacije obuzdale su, između ostalog, niže cijene prijevoza, za 1,1 posto, podržane padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 1,9 posto”, navode analitičari RBA.
Na mjesečnoj razini cijene pale
Na mjesečnoj su razini, pak, u srpnju potrošačke cijene pale, u prosjeku za 0,5 posto.
Pritom su najviše pale cijene odjeće i obuće, za 11,8 posto, što je posljedica sezonskih sniženja, dok su cijene prijevoza skliznule za 0,1 posto, pri čemu su cijene goriva porasle za 0,1 posto.
S druge strane, najviše su u srpnju u odnosu na lipanj porasle cijene restorana i hotela, za 1,6 posto, a pratile su ih cijene rekreacije i kulture s rastom od 1,2 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su, pak, za 0,3 posto, a hrane i bezalkoholnih pića za 0,1 posto.
Razina cijena u Hrvatskoj na 68 posto prosjeka u EU
U prvih sedam mjeseci ove godine potrošačke su cijene u prosjeku bile za 0,7 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju.
“Ukupno gledajući, razina cijena u Hrvatskoj nalazi se na 68 posto prosjeka EU28. Pritom se, primjerice, cijene hrane i bezalkoholnih pića već nalaze na 97 posto prosjeka EU, dok se cijene električne energije, plina i goriva nalaze tek na 65 posto prosjeka Unije”, navode analitičari RBA.
Ističu, također, da je kod razmjenjivih dobara prisutno najmanje odstupanje, dok se najveće odstupanje od prosjeka bilježi kod tzv. administrativno reguliranih cijena, poput plina, vode, električne energije itd.
“Procjena utjecaja ulaska u euro područje na rast cijena ostaje zaista skromna, svega 0,2 postotna boda, ali i bez eura realna konvergencija i potencijalna liberalizacije cijena određenih dobara i usluga utjecala bi na rast potrošačkih cijena i postupno približavanje prosjeku EU28”, kažu analitičari RBA.
No, ističu da bi i u takvim uvjetima u ovoj i idućim godinama stopa inflacije trebala biti umjerena, ispod 2 posto.
“Pritom, kao i u euro području, veći odmak od trenutnih prognoza mogu uzrokovati neočekivani i teško predvidivi poremećaji na svjetskim robnim tržištima”, zaključuju analitičari RBA.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.