Hrvatski građani spremni su na preseljenje zbog posla, a većina ih želi raditi u inozemstvu, no pritom mnogi uopće ne šalju prijave za posao u inozemstvu, pokazuje istraživanje koje je na 300 ispitanika proveo portal MojPosao.
Čak 98 posto ispitanika spremno je na preseljenje zbog posla, njih 48 posto spremno je na selidbu unutar Hrvatske i u inozemstvo, dok bi ih 47 posto preselilo isključivo u inozemstvo. No, čak 59 posto ih nije poslalo niti jednu prijavu u inozemstvo.
Na preseljenje su spremniji zaposleni ispitanici, njih 99 posto naspram 97 posto nezaposlenih, te ispitanici s visokom stručnom spremom – 64 posto u odnosu na 41 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
Od onih koji su spremni na preseljenje, njih trećina može “spakirati kofere” odmah, dok bi ih 44 posto moglo preseliti kroz mjesec dana. Tri mjeseca priprema potrebno je za 11 posto ispitanika, dok preostalih 10 posto za to treba više od tri mjeseca.
Na pitanje o tome što ih je do sada sprječavalo da se presele u inozemstvo radi posla, većina ih je odgovorila kako je prvenstveno riječ o financijskim (ne)mogućnostima, nepoznavanju stranih jezika ili obiteljskim obavezama.
PROČITAJTE JOŠ
Iako gaje veliku želju za radom u inozemstvu, čak 59 posto ispitanika nije poslalo niti jednu prijavu za posao u inozemstvu, trećina ih je poslala prijavu, ali još nije dobila povratnu informaciju, dok ih se 10 posto prijavilo i dobilo odgovor poslodavca.
Na natječaje za rad u inozemstvu u većoj se mjeri javljaju muškarci (47 posto) nego žene (36 posto).
Čak 46 posto ispitanika ne zna gdje treba tražiti informacije potrebne za zaposlenje izvan države, dok ih je tek šest posto pronašlo sve potrebne informacije.
Kada je u pitanju vrsta ugovora o radu, 44 posto ispitanika priželjkuje bilo kakav ugovor, za 24 posto važno je da to bude ugovor na neodređeno vrijeme, dok bi 32 posto ispitanika prihvatilo ugovor na određeno.
Najvažniji kriterij za odabir tvrtke u inozemstvu je dobra plaća, a zatim radna atmosfera, uvjeti zapošljavanja i nagrađivanja, te mogućnosti za razvoj karijere.
Više od polovice ispitanika vratilo bi se u Hrvatsku ako bi dobilo bolju ponudu od one u inozemstvu. Nešto više od trećine ne bi se vratilo, dok bi se svega osam posto vratilo bez obzira na to kakva je ponuda iz Hrvatske.
U Europi bi željelo raditi 90 posto ispitanika, u Sjevernu Ameriku i Australiju odselilo bi 38 posto ispitanika, u Južnu Ameriku tek 14 posto, dok su oni koji bi preselili u Aziju i Afriku iznimno rijetki.
Za Hrvate je “obećana zemlja” i dalje Njemačka u koju bi odselilo 59 posto ispitanika, na drugom mjestu je Austrija, a slijede SAD i Velika Britanija.
