Najnoviji podaci pokazuju kako su radnici koji zarađuju zakonski utvrđenu minimalnu plaću u riziku od siromaštva u većini država članica EU-a, navodi Europska konfederacija sindikata (ETUC), navodi se u priopćenju za medije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
U 22 države članice EU-a minimalna plaća regulirana je zakonom, a u većini njezin iznos ne ispunjava niti minimalnu razinu od 60 posto medijalne plaće kao prag rizika od siromaštva.
U 17 država članica EU-a zakonska minimalna plaća ispod je razine od 60 posto medijalne plaće, od kojih je čak u deset na razini od 50 posto ili manje od nacionalne medijalne plaće.
To znači da si milijuni radnika diljem Europe danas ne mogu priuštiti dostojanstven standard života unatoč tome što su zaposleni na puno radno vrijeme. Podaci OECD-a pokazuju kako je zakonski utvrđena minimalna plaća najniža u Španjolskoj, Češkoj i Estoniji.
ETUC skreće pozornost na ove podatke tijekom konzultacija koje je pokrenula Europska komisija o tome kako ostvariti obećanje predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i osigurati da radnici u EU-u imaju minimalne plaće od kojih mogu živjeti.
Minimalna plaća kao razdjelnica između dostojanstva i siromaštva
Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch komentirala je podatke ovim riječima:
“Cijeli smisao minimalne plaće jest utvrditi razdjelnicu između dostojanstva i siromaštva. Činjenica da se većina zakonski utvrđenih minimalnih plaća u Europskoj uniji svjesno utvrđuje ispod praga siromaštva je skandalozna. Ako netko radi s punim radnim vremenom, onda ne bi trebao biti prisiljen birati hoće li se grijati ili jesti.”
VEZANE VIJESTI
“Komisija mora imati jasan stav oko toga što smatra pravednom minimalnom plaćom. Ona u svakom slučaju ne smije biti niža od 60 posto nacionalne medijalne plaće, što je prag rizika od siromaštva.”
“Postoji potreba da se testira adekvatnost toga praga u odnosu na stvarne cijene (i potrošačku košaricu) u dogovoru između sindikata i poslodavaca na nacionalnoj razini kako bi minimalne plaće postale plaće od kojih se može živjeti. To mora biti popraćeno mjerama promicanja kolektivnog pregovaranja, što je najbolji način okončanja plaća koje radnike drže u siromaštvu.”
“Nužno je ojačati i unaprijediti sustav kolektivnog pregovaranja kako bi radnici za svoj rad dobili pravednu plaću. Naime, ugovaranje plaća treba prepustiti sindikatima i poslodavcima odnosno njihovim udrugama koji najbolje znaju vrijednost rada u sektoru odnosno na razini poslodavca. Zakonska minimalna plaća zaštita je u pravilu onih koji nemaju kolektivni ugovor.
Hrvatskoj treba cjelovita politika plaća jer nejednakost šteti ekonomiji, toga i Vlada i poslodavci moraju postati svjesni, rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, komentirajući stanje u Hrvatskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
