Nedo Pinezić, osnivač Zajednice obiteljskog turizma jedan je od tisuća onih koji napeto iščekuju svaku vijest o eventulnom poboljšanju epidemijske slike u nas. S ovim obiteljskim iznajmljvačem iz Malinske na Krku razgovarali smo nakon prvih medijskih, još uvijek srameželjivih najava mjera za podizanje našeg turizma ponovno na noge. "Krećemo ispočetka, ali tek od iduće godine", pesimist je Pinezić.
Gosp. Pinezić, slovite kao iznimno dobar poznavatelj prilika u turizmu, no ni vi ne možete dati odgovor na pitanje – kada i kakav možemo očekivati taj novi početak hrvatskog turizma. Može li se naš cjelokupni turistički sustav doista urušiti preko noći?
“To se, na žalost, dogodilo. Turizam je, u cijelome svijetu, prvi osjetio krizu i posljednji će se, na žalost oporaviti. Doslovno je sve stalo: zrakoplovi su prizemljeni, brodovi privezani, hoteli zatvoreni. Brojni djelatnici su “na čekanju”, sezonci nisu “aktivirani”, potrošna dobra kratkog roka trajanja nisu nabavljena, investicije su zaustavljene, tek se one nužne dovršavaju… Tako je u cijelome svijetu pa i u Hrvatskoj. Mi imamo dodatne otegotne okolnosti, između 95 i 88% turističkog prometa ostvaruju inozemni gosti. Oni će nam se najkasnije vratiti.”
VEZANE VIJESTI
Sada je turistički promet gotovo na nuli. Ministar turizma tvrdi da se bez obzira na sve uredno priprema kampanja za domaće i strano tržište. Kaže da bi HTZ u roku od 14 dana praktički mogla biti spremna s marketinškim akcijama na određenom tržištu, ako se granice počinju otvarati. Je li to realno?
“Razumljiva je želja svih nas koji živimo od turizma da se turistička putovanja što prije pokrenu. Razumljiva je i spremnost za promotivno djelovanje po otvaranju granica. Na žalost, stanje je takvo da je teško očekivati normalizaciju turističkog prometa u ovoj godini. Ono što se može željeti je turistički promet na domaćem tržištu u znatno skromnijim okvirima od prosječne turističke godine. “Korona kriza” je već počela uzimati veliki danak u padu ekonomije, gubitku radnih mjesta, smanjenju prihoda velikog broja stanovništva. Tu se još dogodio i katastrofalan potres na području Zagreba, inače najpotentnijeg domaćeg turističkog tržišta. Također izuzetno restriktivne mjere u suzbijanju epidemije koliko su spasile zdravstveni sustav od raspada, toliko su zadale težak udarac gospodarstvu, osobito na mikro razini. U drugim zemljama je također došlo do pada ekonomije, gubitaka radnih mjesta, smanjenja prihoda, naročito u turizmu tih zemalja. Jedna od mjera oporavka ekonomije bit će i vrlo konkretne stimulacije “putovanja u svojoj zemlji”. Ono što nam ide u prilog za budući novi početak turističkih putovanja je velika želja naših vjernih gostiju da nam se vrate. Ali to će dati rezultat tek kada se ponovo omogući slobodan međunarodni promet putnika.”
I drugi ministar, Butković, najavljuje naznake oporavka u svom resoru, primjerice u nautičkom turizmu. Stižu najava iz Češke o otvaranju određenih zračnih I cestovnih koridora prema Jadranu za turiste koji bi imali potvrdu o zdravstvenom stanju. Je li to moguće izvesti?
“Na žalost činjenice ne idu u prilog takvom optimizmu. Što se tiče javnog, grupnog prijevoza putnika, on je u posebno složenoj situaciji. S jedne strane “kalibriran” je na masovnost, odnosno ekonomski je održiv ako su kapaciteti prosječno popunjeni 80 i više posto, s druge strane da bi počeo funkcionirati baš će se morati reducirati kapaciteti i istovremeno poskupjeti korištenje tog prijevoza zbog uvođenja posebnih mjera kontrole prenošenja zaraze. Ova inicijativa čeških kolega nam samo govori koliko imamo vjernih gostiju i partnera željnih putovanja, koje smo do sada, zanemarivali. Isti ljudi koji danas zagovaraju povratak češkom i poljskom tržištu, još jučer su od toga zazirali, dapače, forsirali su daleka tržišta, prije svega kinesko. Od tuda i ove neobične, “brzopotezne” ideje…Ako ne znaš kamo ideš, svaki put je dobar.”
Također, planira se postepeno otvaranje i hotela ali ograničene popunjenosti, primjerice stavljanje u uporabu tek svake treće sobe. Hoće li gost htjeti doći opet u neku vrstu karantene, u nekakve sterilne uvjete?
“U situaciji kada imamo recesiju s ozbiljnom prijetnjom depresije, kada prihodi i standard padaju, kada se cijene ruše ovakva mjera ograničenja kapaciteta u hotelima dodatni je udarac isplativosti poslovanja. Tu slijedi još i povećanje troškova vezanih za posebne mjere sprečavanja zaraze ne samo gostiju nego i djelatnika. Zato i u ovome slučaju mislim da realne mogućnosti za poslovanje neće biti dok se ne pusti u promet cjepivo protiv Covida 19.”
Svi vidovi turizma su pretrpjeli udar, no neki će se sigurno brže oporaviti. Uz nautički , spominje se kamping turizam te smještaj u kućama za odmor, svugdje gdje je socijalna interakcija manja. Dolazimo tako na vaše bojno polje-obiteljski smještaj. Vlada sada vidi spas u onom dijelu turizma koji je praktički apostrofiran kao – neželjeno dijete?!
“Da. Do jučer osporavan, nepoželjan, napadan “iz svih oružja”, sada obiteljski smještaj postaje “slamka spasa” hrvatskog turizma. Već sam rekao da za nove okolnosti trebamo nove vođe. Jednostavno ne možemo vjerovati onima koji su nas do jučer blatili i napadali. Mnogo toga što se danas nameće kao ultimatum opstanka mikro ekonomije u turizmu zagovarali smo i do sada. Vlast u suradnji s krupnim kapitalom uspješno je uništavala svaku takvu inicijativu. Dovoljno je spomenuti prevladavajući uvoznički model ekonomije, uništenje male poljoprivrede, uništavanje one najvažnije karike koja povezuje poljoprivredu i turizam – pansiona u domaćinstvu, agroturizma, malih ugostiteljskih objekata koji su nabavljali namirnici izravno od malih poljoprivrednih proizvođača…Da ne spominjem razvoj turizma na korist lokalne zajednice… Takav, održivi pristup je nestao uvođenjem “investicija od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku”. Krenula je parcelizacija i rasprodaja hrvatske obale i otoka, pritisak na domicilno stanovništvo da odustane od turizma, da proda svoje nekretnine i “oslobodi prostor” za moćne strane investitore. Neki i sada vide idealnu priliku da nastave s takvom politikom. zato se i oteže s konkretnim mjerama pomoći obiteljskom smještaju.”
#related-news_0
Hoće li cijene smještaja neminovno pasti?
“U turizmu je neminovan pad cijena. Tome će pridonijeti pad kupovne moći prosječnog putnika, smanjenje volumena putovanja i velika bitka ogromnih kapaciteta na strani ponude. Ta bitka će se najprije voditi na unutarnjem tržištu svake zemlje a onda će se prenijeti i na regije sa sličnim turističkim proizvodom koje žele privući turiste “iz istog bazena”.”
Vlada ne propušta priliku pohvaliti se kako vodi mudru i učinkovitu politiku suzbijanja efekta koronavirusa. Kako ocjenjujete uopće Vladine mjere za spas turizma?
“Kada bi se na isti način s istom efikasnošću provodile mjere za spas ekonomije kao što se provode mjere za suzbijanje epidemije, mogli bismo biti zadovoljni. Turizam je za sada sektor koji treba pravu, veliku pomoć. Sektori proizvodnje hrane, energije i IT sektori ne osjećaju pad potražnje i nima treba pomoći da budu što efikasniji, da što brže rastu i ostvaruju plasman prije svega u Hrvatskoj. Potrebno nam je “brzo kolanje novca”. Što više malih kupoprodajnih transakcija to bolje za svih. Upravo navedeni sektori u tome mogu znatno pridonijeti. Činjenica je, međutim, da mi uvozimo 50% hrane, da razvoj IT platformi ovisi o nadnaravnoj upornosti pojedinaca, da je proizvodnja energije još uvijek rezervirana za samo neke. Umjesto da svaka kuća na Jadranu ima sustav proizvodnje električne energije uz pomoć sunca mi smo strancima prodali koncesije za vjetroelektrane pa opet plaćamo tu energiju drugima. Turizam je “šećer na kraju”, odnosno “platforma” za prodaju i izvoz svih domaćih dobara, energije , usluga. Konačno turizama je posljednjih godina bio sve više ovisan i o stranoj radnoj snazi…Čovjek se pita, kako će isti ljudi koji su podupirali ovakav dosadašnji pristup sada donijeti prave, učinkovite mjere ? Nešto se napravilo, ali to su samo kratkoročna, “vatrogasna” rješenja. Njima se turizam održava “na respiratoru” s neizvjesnim tijekom “liječenja”. “
Država tvrdi da zna što radi. Opet se spominje ta “Strategija održivog turizma.” U praksi se po običaju završavalo na šarenoj power point prezentaciji. Hoće li se možda ovaj puta promijeniti, jesu li turistički “oci” napokon sazreli?”
“Ovoga trenutka sva naša dosadašnja znanja, svi podaci o turističkim kretanjima, sva dosadašnja iskustva – više ne vrijede. Ako bi se ovoga trenutka pokrenula izrada neke nove strategija ona ne bi imala nikakvog temelja. To bi bilo čisto nagađanje. Zato nam, konačno, treba stalna komunikacija s realnim sektorom, dnevno praćenje okolnosti baš kao što to čini nacionalni stožer Civilne zaštite. Stalno praćenje stanja uz brzo i učinkovito donošenje pravih mjera. Tek kada preživimo, možemo, na temelju proživljenog iskustva, graditi novu strategiju razvoja turizma. Hrvatskog turizma koji će biti čvrsto vezan uz domaću komponentu svih potrebnih resursa. Mislim da je to posao za novu, mlađu generaciju. “
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
