Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite krajem veljače iznosili su 304 milijarde kuna te su na godišnjoj razini porasli za 7,1 posto, što je najveći međugodišnji rast od 2008. godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Nastavak rasta isključivo je rezultat nastavka rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, depozitni novac krajem veljače iznosio je 108,5 milijardi kuna kuna, s udjelom od 35,7 posto u ukupnim depozitima. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta prisutne od druge polovice 2015. godine. Godišnja stopa rasta depozitnog novca u veljači je iznosila 22,6 posto što je u odnosu na veljaču 2019. godine porast od 20 milijardi kuna.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) smatraju da je to rezultat niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i nesklonosti ulaganja u ostale oblike financijske imovine, što je rezultiralo postupnim preusmjeravanjem viška raspoloživog dohotka u najlikvidnije oblike depozita.

Vrijednost ukupnih štednih i oročenih depozita u stranoj i u domaćoj valuti je uz pad na mjesečnoj razini, nakon negativnog trenda od deset mjeseci na godišnjoj razini blago porasla, za 0,1 posto odnosno 100 milijuna kuna. Ti su depoziti krajem veljače iznosili 195,5 milijardi kuna.

Više od 80 posto depozita čine valutni depoziti, uglavnom u eurima.

Sektorska analiza otkriva da preko 80 posto štednih i oročenih depozita u inozemnim valutama pripada kućanstvima.

Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka, kažu RBA-ovi analitičari, koji ipak i dalje očekuju najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.