Vlada Republike Hrvatske organizira Investicijsku konferenciju "Invest HR" u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu s ciljem predstavljanja investicijskih prilika i potencijala Republike Hrvatske domaćim i inozemnim ulagačima, s naglaskom na uspješno provedene investicijske projekte.
Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 2014. godini iznosila su 2,87 milijardi eura, što je čak četiri puta više nego u 2013. godini. Time se iznos izravnih inozemnih ulaganja izjednačio s iznosima ulaganja prije početka recesije u Hrvatskoj.
Znatan dio ulaganja, 1.48 milijardi eura, odnosi se na takozvana kružna ulaganja. Preostala ulaganja u iznosu od 1,39 milijardi eura i dalje su dvostruko veća nego u 2013. godini.
“Od početka primjene Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja zaprimljeno je 398 prijava za stjecanje statusa nositelja poticajnih mjera. U Ministarstvu gospodarstva je zaprimljeno 96 prijava za projekte ukupne vrijednosti 8,36 milijardi kuna, koji će otvoriti 5.580 novih radnih mjesta. U Ministarstvu poduzetništva i obrta zaprimljene su 242 prijave za projekte ukupne vrijednosti 11,1 milijardu kuna, kojima je planirano zapošljavanje 6,329 radnika.
U portfelju Agencije za investicije i konkurentnost više je od 120 aktivnih investicijskih projekata ukupne vrijednosti oko 7 milijardi eura, a očekuje se da će otvoriti više od 17.000 novih radnih mjesta. Također, Agencija je aktivno uključena u investicijske projekte kojima pomaže u pronalasku strateškog partnera. Riječ je o preko 50 investicijskih projekata, ukupne vrijednosti oko 2 milijarde eura, a koji će ukupno zaposliti više od 500 ljudi”, kažu u Vladi.
Milanović: Ušli smo u novi razvojni model
Hrvatska je ušla u razdoblje novoga razvojnog modela koji se oslanja na konkurentnost i produktivnost, a ne više na goleme javne investicije u infrastrukturu, rekao je Milanović.
Ono što je, po njegovim riječima, obilježilo hrvatsku ekonomiju krajem prošlog i početkom ovog stoljeća pubertetski je princip, temeljen na snažnom priljevu kapitala za potrošnju i uvozu.
No, to može svatko i to ne može biti prednost, ustvrdio je Milanović. Umjesto toga, kazao je, sad je vidljiv industrijski oporavak temeljen na produktivnosti i izvozu.
Kako bi taj novi model opstao, Milanović ističe da mu trebaju stabilnost i mir, stabilan demokratski ustroj, fiskalna odgovornost i ekonomska kompetentnost.
Govoreći o imidžu zemlje, Milanović je rekao da je Hrvatska po stupnju informatizacije javne uprave jedna od najnaprednijih europsklih zemalja. Ocijenio je da na imidž utječe i otvorenost zemlje, spomenuvši u kom kontekstu irski referendum o istospolnim brakovima.
Uz celebritye, među najvećim zagovornicima mogućnosti sklapanja istospolnih brakova u Irskoj, kazao je, bile su korporacije, koje su u toj pozitivnoj odluci vidjele šansu za unapređenje imidža te zemlje. Kaže i da je Hrvatska, prema stupnju zaštite gay populacije, četvrta ili peta u Europi.
“Mala smo zemlja i moramo biti otvoreni, ne možemo biti zakopčani, rigidni i zatucani, naročito u turizmu”, rekao je Milanović.
PROČITAJTE JOŠ
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, kazao je da je Hrvatska definitivno povoljnija ulagačka destinacija nego prije par godina.
Ona, po njegovim riječima, ima stabilan politički sustav, dio je europskog tržišta i ima kvalitetnu radnu snagu, industrijsku tradiciju, očuvanu prirodu i dobru infrastrukturu. Hrvatska bi, kaže Grčić, morala godišnju investicijsku aktivnost dovesti barem do 25 posto BDP-a.
U budućnosti, dodaje, treba povećati udio privatnih investicija nauštrb javnih.
Investitorima je poručio da u Hrvatskoj više nema prostora za dizanje poreza. “Otpočeo je novi, nezaustavljivi investicijski val koji će biti pokretač ekonomskog oporavka”, istaknuo je Grčić.
Čelnik Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić, pak, izvijestio je da interes ulagača za Hrvatsku raste te da Agencija trenutno prati 120 investicijskih projekata. Zaključio je da je situacija bolja nego prije, ali da valja još puno raditi kako bi rezultati bili i bolji.
