Svaku petu nekretninu u Hrvatskoj kupuje stranac. I dok su Hrvatima cijene previsoke, strancima, očito, nisu. A ovu turističku sezonu, osim domaćih gostiju, mogli bi nam upravo "spasiti" strani državljani koji u Lijepoj našoj imaju vlastite kvadrate. Prošle godine strancima su bili najzanimljiviji Vir, Poreč i Vodice.
Stranci najviše vole Zagreb kad kupuju stan, ali ako žele kuću biraju priobalje. Ipak, neka mjesta lani su bila traženija od drugih. ”Prvi izbor su bile kuće na Viru, zatim one u Vodicama i u Poreču”, kaže Ivana Beljan, glasnogovornica Oglasnika za nekretnine, za DNEVNIK.hr
Rekordna 2019. godina
Kad je u pitanju prodaja nekretnina ljudima sa stranim putovnicama, za Hrvatsku je rekorda bila 2019. godina. ”Oni stječu negdje oko pet do sedam tisuća nekretnina godišnje. 2019. je bila godina kad je bilo gotovo najveće stjecanje, to je bilo negdje oko sedam tisuća”, rekao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. I rijetko se, kaže, koji stranac odlučio nekretninu kupiti u Slavoniji.
Nekretnina uz more lani je predmet želja bila najviše Nijemcima i Švicarcima, no i dalje najviše nekretnina na hrvatskom tlu imaju Slovenci. Slijede ih Nijemci, Austrijanci, susjedi iz BiH i Italije te Slovaci.
Godinama hit među strancima
Otok Vir godinama je hit među strancima, što pokazuju i posljednje brojke. U prva četiri mjeseca ove godine za taj je otok izdano čak 60 građevinskih dozvola, a trenutačno je na otoku 159 otvorenih gradilišta.
Inače, taj je otok bio poznat po bespravnoj gradnji, ali iz godine u godinu ruši rekorde turističke posjećenosti. Čak i tijekom pandemije koronavirusa, otok Vir hvalio se dobrim turističkim brojkama.
A kako će krivulja kupnje nekretnina izgledati ove godine, ovisi o onoj epidemiološkoj. Zasad se zna da je koronavirus “zamrznuo” tržište nekretnina. ”Prodavatelji se ne usude pretjerano izlaziti niti popuštat sa cijenama, a kupci čekaju nekakvu bolju priliku”, kaže Ranilović.
Prvi kojima bi cijena mogla pasti, kaže struka, mogli bi biti apartmani. ”Jer je pretpostavka da će vlasnici nekretnina koji se još uvijek nadaju nekom prihodu od turizma, bez tog prihoda ostati i biti će prisiljeni rješavati se nekretnina i na taj način se rješavati kreditnih zaduženja”, objašnjava vodički agent za nekretnine Julijo Klarin.
Čak 62 posto turističkog smještaja u Hrvatskoj čine kreveti u apartmanima. Mnogi od njih još su prazni.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
