Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno porasle, drugi tjedan zaredom, jer se nakon vijesti o napretku u razvoju cjepiva protiv koronavirusa trgovci nadaju da će se gospodarska situacija uskoro normalizirati, a potražnja na 'crnim zlatom' porasti.
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla 8,4 posto, na 42,78 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8,1 posto, na 40,13 dolara.
Na samom početku tjedna cijene su nafte snažno porasle nakon objave američkog farmaceutskog diva Pfizera i njemačke biotehnoške kompanije BioNTech da je njihovo eksperimentalno cjepivo protiv covida-19 učinkovito 90 posto.
Premda ispitivanja cjepiva još nisu završena i kompanije još trebaju zatražiti odobrenje, Pfizer i BioNTech poručili su da nisu pronašli razloge koji bi izazvali zabrinutosti u vezi sigurnosti i da će do kraja mjeseca zatražiti registraciju cjepiva.
To je potaknulo nadu da bi se uskoro gospodarska situacija u svijetu mogla normalizirati, što bi podržalo rast potražnje za naftom, a time i njezine cijene.
“Vijest o cjepivu protiv koronavirusa bila je ohrabrujuća i, paralelno s valom kupovina, snažno je poduprla cijene nafte u ponedjeljak i utorak”, rekao je Giovanni Staunovo iz banke UBS.
Entuzijazam splasnuo krajem tjedna
Međutim, izgledi za potražnju ipak su sumorni, s obzirom na obnovljena ograničenja kretanja u Europi i SAD-u zbog rekordno brzog širenja koronavirusa, što je prigušilo nadu da bi globalna zdravstvena kriza uskoro mogla završiti.
Raspoloženje na tržištima prigušilo je i upozorenje Međunarodne agencije za energetiku (IEA) da cjepiva vjerojatno neće značajnije utjecati na globalnu potražnju za naftom sve do druge polovice 2021. godine.
Na to se upozorenje nadovezalo izvješće američke vlade, koje je pokazalo da su prije tjedan dana zalihe sirove nafte porasle za 4,3 milijuna barela, dok su trgovci očekivali pad. To ukazuje na slabost potražnje.
“Zapravo je dobro raspoloženje koje je donijelo Pfizerovo cjepivo pomalo splasnulo, a razočaravajući podaci američke vlade blago su korigirali cijene”, kazao je Harry Tchilinguirian iz banke BNP Paribas.
Analitičari kažu da bi restrikcije kretanja usmjerene na suzbijanje širenja koronavirusa mogle navesti Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine partnere na čelu s Rusijom da odustanu od najavljenog povećanja proizvodnje početkom iduće godine.
OPEC i njegovi saveznici trenutno smanjuju proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a od početka iduće godine trebali bi, prema prvotnom planu, ublažiti rezove na 5,7 milijuna barela dnevno.
Alžirski ministar energetike kazao je nedavno da bi OPEC+ po potrebi mogao produljiti sporazum o ograničenju proizvodnje i na iduću godinu.
Ovoga će se tjedna održati sastanak savjeta OPEC-a, dok je idući ministarski sastanak zakazan za 1. prosinca.
I dok OPEC drži proizvodnju relativno niskom, u SAD-u posljednjih tjedana proizvodnja raste. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja povećan deveti tjedan zaredom, i to za njih 12, na ukupno 312 postrojenja, najvišu razinu od svibnja.
Cijene ovise o tempu oporavka gospodarstava
U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
