Treba li početi trošiti, kao što to najavljuje potpredsjednik Vlade Branko Grčić? Treba li vjerovati u obećanje Vlade o izlasku iz krize? Za Novi dan, o optimizmu Vlade i kritikama iz oporbe uživo je govorio ekonomski analitičar Damir Novotny.
Podatak Zavoda za statistiku o rastu BDP-a u drugom tromjesječju izazvao je pravu euforijiu u Vladi. Što zapravo znači taj rast od 1,2 posto?
“Svaki rast je dobar, dobro je da je ekonomija napokon izašla iz šest godina recesije. U tih šest godina recesije kućanstva i tvrtke su se prilagodile, ali državni sektor nije. Nema mjesta euforiji Vlade. Sve istočnoeuropske zemlje sada već imaju stope raste oko 3 posto, dok je Hrvatska još uvijek u nekoj fazi stagnacije. Ono što nije dobro je da je u tih šest godina izgubljeno 200.000 radnih mjesta i 13 posto BDP-a. Ne mogu se složiti s Milanovićem da je ovo rezultat rada Vlade.
Privatni sektor je zapravo pravi heroj ovih šest godina – stvarno su se prilagodili i uložili nevjerojatan trud. Premijer je zaboravio reći da investicija nema, a bez toga nema ni ekonomskog rasta”
Što je temelj ovog rasta?
“Najveći doprinos je dao izvoz, što je posljedica otvaranja Hrvatske prema europskim tržištima i bogatijim, razvijenijim zemljama. Izvozni sektor je očito postao konkurentan. Poduzeća su se sama prilagodila, nažalost, plaće su morale padati, a produktivnost je rasla.
Točno je da su kućanstva počela malo više trošiti, ali to nije ni približno dovoljno da bi se govorilo o buđenju kućanstava. Predstoji razdoblje koje će pokazati hoće li se kućanstva opet okrenuti prema investicijama.
Snažan doprinos je sigurno dala i turistička sezona, ali niti to nije dovoljno”
Vlada se zadužuje po visokim stopama?
VEZANE VIJESTI
“Vlada se zadužuje, državna poduzeća se zadužuju. Dug javnog sektora je narastao preko 80 posto BDP-a, što je za našu ekonomiju iznimno opasno. Privatni sektor treba biti motor rasta”
Koliko bi trebao rasti BDP da država počne vraćati dugove?
“To je nezamislivo, hrvatska Vlada već godinama nije stvarala viškove. Ekonomski rast niži od 3 posto to neće omogućiti. Siguran sam da Vlada to razumije, ali iz političkih razloga to ne želi učiniti”
Koliki bi rast BDP mogao biti za treće tromjesečje?
“Turistička sezona će sigurno dati snažan doprinos rastu BDP-a, ali će padati izvoz, bit će lošija poljoprivredna sezone. Imamo nesreću – kada je turizmu dobro, poljoprivredi je loše. Stoga, ne možemo biti sigurni da će se nastaviti ovakav trend rasta, ali možemo očekivati rast oko 1 posto. Industrijska sezona je odradila svoj dio posla, preko ljeta se nije radilo”
Kritike iz HDZ-a nisu popraćene rješenjima problema koje imamo? Vlada navodno zapošljava 50 ljudi tjedno, ali nije poznato gdje se ti ljudi zapošljavaju?
“Vlada radi smjenu generacija – zapošljava ljude u javni sektor, a neki odlaze u mirovine. Opet se privatni sektor mora pobrinuti da sve to plati. Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti radno aktivnog stanovništva, čak ispod 50 posto. Dobar dio ljudi je u prijevremenim mirovinama – njih treba vratiti da rade tzv. mini-jobs. Hrvatska ima i problem sive ekonomije – usluge su najveći izvor sive ekonomije, zatim poljoprivreda… Sve usluge su izvor sive ekonomije”
Ima li prostora za smanjivanje poreza?
“To je jedan od ozbiljnijih problema – stope poreza na potrošnju su među najvišima u Europi. Postoji potreba za snažnim poreznim reformama, kako bi se smanjili porezi na dohodak i porezi na potrošnju. Dnevna potrošnja je važna i tu se treba ohrabriti. Vlada tu nije imala hrabrosti, već su povećavali poreze. Porezi se moraju sniziti na dohotke”
Je li realno očekivati daljnje povećanje plaća u Hrvatskoj?
“To je potpuno nerealno. Hrvatska i Grčka imaju iznimno visoke plaće, s obzirom na razinu produktivnosti. U Hrvatskoj su troškovi visoki, ali i cijene, iz različitih razloga. Možemo govoriti o tome da pokazatelji govore u prilog tezi da bi plaće trebale padati, a ne rasti”
HUB se oglasio o Vladinom rješenju za “švicarac”?
“Ja sam od samog početka govorio da bi konverzija bila dobro rješenje. Treba razlučiti one koji su rješavali svoje egzistencijalne probleme i one koji su cijelu situaciju iskorištavali. Sada se ide na populističko rješenje, koje će na kraju platiti porezni obveznici. Oni ljudi koji su kupovali treću, četvrtu nekretninu ne mogu dobiti ovakvu priliku
“Jedan dio građana će sigurno nešto lakše živjeti i sigurno će glasovima “zahvaliti” Vladi na izborima, ali ta će zahvalnost kratko trajati. Naučili smo u prošlosti da ovakve mjere ne donose dugoročne rezultate. Možemo očekivati još jako puno problema na dužničkom tržištu, koji će ohladiti ovaj entuzijazam. Danas ne treba potcjenjivati glasačko tijelo – sve je više mladih, stvaraju se drugačiji odnosi, govorimo o tome da se stvaraju drugačiji odnosi na političkom tržištu i može se očekivati jaka bitka između HDZ-a i SDP-a. Došao je kraj političkom oportunizmu”
