Kupovanje putem kartica stoji znatno više nego što prosječni građani znaju. Da bi građanin mogao koristiti karticu, banka mu naplaćuje upisninu, godišnju članarinu od oko 200 kuna i druge troškove. No, znatno veće namete imaju trgovci koji plaćaju naknade za korištenje POS uređaja, ali i međubankovne naknade koje se plaćaju pri svakoj kupnji.
Međubankovne naknade u Hrvatskoj, prilikom plaćanja karticama, među višima su u EU, prenosi Novi list. Prosječno iznose nešto više od jedan posto po svakoj transakciji, a prije ulaska Hrvatske u EU bile su još veće, prema jučerašnjem izvješću hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Europska komisija tvrdi da su međubankovne naknade (interchange fee) previsoke i želi ih srezati na najviše 0,3 posto za kreditne kartice, odnosno najviše 0,2 posto za debitne kartice. Ako se namjera Komisije ostvari, te naknade u Hrvatskoj mogle bi pasti više od 70 posto.
Što je zemlja siromašnija i što je trgovac slabiji, to im banke i kartičarske kuće naplaćuju više namete.
Istina je da međubankovne naknade plaćaju trgovci, ali nevolja je što ih na kraju moraju prevaljivati na potrošače, putem viših cijena robe i usluga. Što je zemlja siromašnija i što je trgovac slabiji, to im banke i kartičarske kuće naplaćuju više namete, vidljivo je iz analize Agencije.
Prosječne međubankovne naknade u većini članica EU manje su od jedan posto. Najmanje su u zemljama poput Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske i Italije – od 0,2 do 0,85 posto. Najviše su u zemljama poput Poljske, Rumunjske, Hrvatske ili Slovenije – od 0,9 do 1,6 posto. Najbolje prolaze bogatije zemlje i najveći trgovci koji plaćaju i najmanje međubankovne naknade. Iznimka je Njemačka, gdje su naknade na plaćanje karticom Visa među najvišima u EU.
Komisija smatra da bi pojeftinjenje i stroža regulacija međubankovnih naknada u članicama EU, kao i u međusobnom prometu, najviše koristila malim trgovcima, koji plaćaju i dvostruko više naknade od velikih. Komisija želi olakšati ulazak na tržište konkurentskim kartičarskim kućama. Dok plaćanje karticama raste u cijeloj Uniji, pa i u Hrvatskoj, Komisija smatra da bi spuštanje naknada koristilo i potrošačima, jer bi pojeftinilo robu i usluge. Kad bi Komisija uspjela nametnuti svoju volju kartičnim kućama i bankama, naknade bi se trebale sniziti postupno, tijekom dvije godine, koliko bi trajalo prijelazno razdoblje za provedbu odluke.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
