Na većini azijskih burzi u utorak su cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagači oprezni zbog mogućeg zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka brže nego što se očekivalo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,6 i 1,1 posto, dok su u Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 0,5 posto. U Japanu se zbog praznika ne radi.

Ulagači su suzdržani zbog novog brzog širenja covida-19 u Europi. Austrija je u ponedjeljak postala prva zemlja koja je ponovno u potpunom ‘lockdowna’ kako bi suzbila novi val zaraze, dok je njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel kazala da Njemačka bilježi dosad najgore brojke po pitanju zaraženih.

Ulagači se plaše da bi i druge europske zemlje mogle pratiti primjer Austrije, što bi moglo zakočiti gospodarski oporavak regije od koronakrize.

Pod najvećim su pritiskom dionice u tehnološkom sektoru, kao i na Wall Streetu dan prije.

Jučer su tijekom trgovanja S&P 500 i Nasdaq dosegnuli nove rekordne razine, no kasnije su pali.

Predsjednik SAD-a Joe Biden imenovao je Jeromea Powella za čelnika Feda, okončavši time nagađanja tko će u iduće četiri godine voditi američku središnju banku.

To je drugi mandat Powella na čelu Feda, što znači da ne bi trebalo doći do naglih promjena u monetarnoj politici, dok se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

„Tržište voli kada se situacija odvija kao što se očekivalo. No, tržište je nervozno. Znamo da i dalje imamo Powella, no to ne rješava pitanje inflacije”, kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

U SAD-u je inflacija u listopadu dosegnula najvišu razinu u 30 godina, a već se pet mjeseci kreće iznad 5 posto, znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

Ulagači se plaše da bi zbog rasta cijena sirovina i poremećaja u nabavnim lancima visoka inflacija mogla potrajati dulje nego što su se mnogi, uključujući Fed, nadali.

A to bi moglo natjerati središnju banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.

Analitičari i trgovci očekuju brže povećanje kamata. Kretanja na tržištu novca pokazuju da se sada očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova do idućega lipnja, dok se dosad povećanje cijene novca očekivalo u srpnju.

Dolar dodatno ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla i dosegnula novu najvišu razinu u 16 mjeseci.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,55 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,18 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 114,15 na 115,10 jena, blizu najviše razine u četiri i pol godina.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1235 dolara, blizu najniže razine od srpnja prošle godine, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1275 dolara.

Slabljenje eura posljedica je očekivanja da će američka središnja banka u idućoj godini povećati ključne kamatne stope u dva navrata, dok čelnici Europske središnje banke poručuju da je malo vjerojatno da će kamate u eurozoni biti povećane prije 2023. godine.

Cijene su nafte, pak, pod pritiskom zbog poruke OPEC-a i saveznika tog kartela da bi mogli povećati proizvodnju, ali i zbog mogućeg posezanja Washingtona u rezerve nafte kako bi se smanjile cijene goriva.

Nakon jučerašnjeg rasta, na londonskom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,45 posto, na 79,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,70 posto, na 76,20 dolara.