Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, gostovao je kod naše Nataše Božić u Točki na tjedan. Razgovarali su rastućim troškovima života i ulozi HNB-a u njihovom obuzdavanju.
Prosječnom Europljaninu inflacija je manji problem, no ona u Hrvatskoj ne jenjava. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tvrdi:
“Inflacija je puno niža nego što je bila prije, indeks potrošačkih cijena je 2,8 posto, a tekuća stopa inflacija ne bi trebala biti problem. Ljudi percipiraju inflaciju već od 2021. kad je počela rasti pa do danas koja je kumulativno porasla. Ljudi to primjećuju i predstavlja im problem“, govori on.
Istraživanje HNB-a, pokazalo je jednom da i do 80 posto inflacije čini marža.
Kumulativna i tekuća inflacija
“Postoji tekuća inflacija koja je 2,8 posto i koja uspoređuje studeni 2024. i studenti 2023. Ako gledamo kumulativnu stopu, koja ljude zanima, dolazimo do brojke od 27-28 posto, što je značajno povećanje cijena. Ako gledamo tekuću, u odnosu na nama usporedive zemlje, jedna smo od zemalja koja ima najveću stopu, ali gledajući kumulativno, inflacija je jedino niža u Sloveniji”, pojašnjava.
Zašto su onda cijene toliko porasle? Prema analizi koju je HNB proveo pokazalo se da je na infalciju u 2022. godini najviše utjecao rast profita, a poslije toga značajan je faktor bio porast plaća.
Cijene hrane rasle i nakon sezone, zašto?
Urednica Nataša Božić podsjeća da smo na sezonski rast cijena, koju donosi turistička sezona, navikli. Ono što je iznenadilo građane, a što je bilo zabrinjavajuće bio je porast cijena hrane u studenom.
Vujčić to ocjenjuje neočekivanom i neobičnim. “Listopadski porast cijena hrane se dogodio u čitavoj Europi. U Hrvatskoj je on bio nešto veći. Tome doprinosi utjecaj klimatskih promjena, posebice suša, ali i odluke o cijenama koju donose trgovački lanci”, govori. Dodaje da se dinamika cijena hrane odvojila od eurozone, a da su one inače bile usklađene.
Koji su mehanizmi za suzbijanje inflacije otkako je RH u eurozoni, a koji su u rukama HNB-a? “HNB više ne radi ništa sam. Zajedničku monetarnu politiku sukreiram na Upravnom vijeću Europske središnje banke. Osnovni instrument je rast kamatnih stopa čim se smanjuje kreditna i gospodarska aktivnost, a time i potražnja. To utječe da se manje povećavaju cijene”, pojašnjava.
Rast potražnje
Božić ističe da mi nemamo niti smanjenu potražnju, niti smanjenu proizvodnju. Vujčić odgovara: “Zato mi i imamo višu tekuću inflaciju nego u ostatku Europe, jer je BDP porastao 3,7 posto, a u ostatku Europe manje od jedan posto”.
Projicira da će stopa rasta biti tri puta veća nego u eurozoni. Ističe i snagu tržišta rada: “Plaće su rasle izuzetno brzo, realno za 10 posto, što doprinosi rastu potražnje.”
Kako gleda na poteze države što se tiče zaključavanja cijena nekih proizvoda i reguliranja cijena energenata kao i ogroman porast plaća u javnom sektoru?
“To je politika države, kako će voditi plaće u javnom sektoru”, komentira i ponovno ističe da će taj rast koji je doživio salvu kritika u javnosti doprinjeti potražnji, a time i rastu cijena. “Kod nas rastu cijene prvenstveno usluga, a od robe – hrana. Kod nas je dominantna kategorija inzozemna potražnja za turističkim uslugama, tamo su cijene najviše rasle”, zaključuje Vujčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare