Europska unija (EU) odlučila je povećati carine na električna vozila proizvedena u Kini na čak 45,3%, zbog čega se strahuje od moguće odmazde Pekinga.
Nakon nešto više od godinu dana otkad je pokrenuta antisubvencijska istraga, Europska komisija će odrediti dodatne carine u rasponu od 7,8% za Teslu do 35,3% za kineski SAIC, povrh standardnih EU carina od 10% na uvoz automobila, piše Reuters.
Visoki dužnosnik EU-a rekao je da su dodatne carine službeno odobrene u utorak. Nove stope bit će objavljene u Službenom listu EU-a kasnije tijekom dana ili u srijedu i stupit će na snagu dan kasnije.
Komisija, koja nadzire trgovinsku politiku EU-a, rekla je da su carine potrebne kako bi se suprotstavilo, kako kaže, nepravednim subvencijama, uključujući preferencijalno financiranje i bespovratna sredstva, kao i zemljište, baterije i sirovine po cijenama ispod tržišnih.
Kineska odmazda
Navodi se da je rezervni proizvodni kapacitet Kine od tri milijuna električnih vozila godišnje dvostruko veći od tržišta EU-a. Peking je ove europske carine ocijenio štetnim za odnose između EU-a i Kine i lance opskrbe automobilima, te je ove godine pokrenuo vlastite istrage o uvozu konjaka, mliječnih proizvoda i proizvoda od svinjetine iz EU-a kao očitu odmazdu na europske poteze.
Europski proizvođači automobila bore se s priljevom jeftinijih električnih vozila kineskih rivala. Komisija procjenjuje da je udio kineskih marki na tržištu EU-a porastao na 8% s ispod 1% u 2019. i da bi mogao doseći 15% u 2025. Navodi se da su cijene obično 20% niže od onih modela proizvedenih u EU-u.
Stav EU-a prema Pekingu očvrsnuo je u posljednjih pet godina. Kinu vidi kao potencijalnog partnera u nekim područjima, ali i kao konkurenta i sistemskog suparnika, ali članice EU-a nisu jedinstvene oko tarifa za električna vozila, navodi Reuters.
Eskalacija trgovinske bitke
Politico također piše o trgovinskom ratu Pekinga i Bruxellesa, navodeći da je došlo do eskalacije te da je slučaj postao duboko politiziran.
Objašnjavajući kako smo došli do ove situacije, Politico podsjeća da je EU ustanovio da proizvođači električnih vozila poput BYD-a, SAIC-a i Geelyja primaju izdašne subvencije od vlade u obliku gotovine, popusta i pogodnosti koje je teže kvantificirati.
Nadalje, Kina proizvodi čelika koliko i ostatak svijeta zajedno, a njezino vodstvo pokušava riješiti nižu potražnju izvozom tog viška čelika – u obliku metala i gotovih vozila.
Tko je bio protiv carina?
Njemačka, najveće gospodarstvo u EU-u i veliki proizvođač automobila, usprotivila se carinama na glasovanju ranije ovog mjeseca u kojem ih je podržalo 10 članica EU-a, pet je glasovalo protiv, a 12 je bilo suzdržano.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je EU krenula prema “ekonomskom hladnom ratu” s Kinom.
Međutim, francuska automobilska udruga PFA pozdravila je carine, dodajući da podupire slobodnu trgovinu sve dok je poštena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare