EU bi, kao i vlade članica, trebao imati proračun koji bi po potrebi mogao upotrijebiti za stabilizaciju gospodarstva, ustvrdila je većina građana, akademika, instituta i udruga u javnoj raspravi u organizaciji Europske komisije.
EU trenutno ima proračun koji se uglavnom fokusira na izjednačavanje životnog standarda i zajedničku potrošnju u nekoliko resora, koja se dogovara svakih sedam godina nakon dugotrajne i mučne rasprave.
„Većina ispitanika podupire uspostavu središnjeg fiskalnog kapaciteta EU-a, posebno za potrebe makroekonomske stabilizacije”, navodi se u izvješću Komisije o javnoj raspravi, objavljenom u ponedjeljak.
Od 225 valjanih odgovora, više od jedne petine njih uputili su građani, po petina je stigla iz akademske zajednice i iz sindikata, a raspravi su se u velikom broju odazvale i nevladine organizacije i instituti, pokazuju podaci.
Sudionici rasprave žele da europski propisi više podupiru gospodarski rast, socijalnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena, uz održivi javni dug, izvijestila je Komisija.
Većina odgovora stigla je iz Italije, na drugom je mjestu Belgija, a ne zaostaju previše ni Francuska ni Njemačka, ističu u Komisiji, podsjetivši da su raspravu na internetu pokrenuli prošle godine, tražeći mišljenje o fiskalnom okviru EU-a.
Ekonomisti već dugo zajednički europski proračun smatraju nužnom protutežom jedinstvenoj monetarnoj politici koju provodi Europska središnja banka, ali vlade zastupaju drugačije stajalište.
Države EU-a dosad su se odupirale promjenama jer bi to značilo prijenos većeg dijela suvereniteta na EU, tješnju proračunsku suradnju i, najvjerojatnije, redovito zajedničko zaduživanje i nove proračunske prihode EU-a za otplatu zajedničkog duga.
EU je prošle godine donio odluku o zajedničkom zaduženju, za 800 milijardi eura, kako bi obnovio gospodarstvo od pandemijske krize ulaganjima ponajprije u digitalizaciju i zelene projekte.
Naglasili su i da je izdanje zajedničkih obveznica iznimka, podsjeća Reuters.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
