Vrijeme povijesno niskih kamata prolazi. Inflacija raste. Osnove ekonomije govore da nije pitanje kreće li rast kamata na kredite nego kada. No, upozorenje guvernera Hrvatske narodne banke građanima nije dočekano s oduševljenjem kod vladajućih.
Boris Vujčić ostao je usamljen u transparentnosti. I ne samo to, ministar financija se pridružio packama koje je prvom čovjeku HNB-a uputio Andrej Plenković.
“Zadnje tri godine govorimo o povećanju stopa pa se to ne događa. Građanima trebamo dijeliti informacije na transparentan način, ali tako da to nema negativne reperkusije kod tih istih građana”, kazao je ministar Zdravko Marić.
VEZANE VIJESTI
Na tragu transparentnosti, što nas čeka po pitanju rasta kamata na kredite?
“Ja nemam kristalnu kuglu, radimo projekcije, različite scenarije… Da mi sad tu licitiramo, to ne bi bilo odgovorno s naše strane”, govori ministar.
“Razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa će doći svome kraju. S jedne strane sve morati imati svoj kraj. I tada, pa tako i sada mogu reći, bez obzira na to, dinamiku je jako teško pretpostaviti”, dodao je Marić.
Adrović: Ako se rast inflacije zaustavi, situacija s kamatama neće izmaknuti kontroli
I tako je transparentnost postala toliko transparentna da je nestala, a Hrvatska narodna banka koja je upozorila građane vlast je jasno upozorila da manje priča. Prvi čovjek Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović ukazuje na vrlo jednostavno pravilo. Ako se rast inflacije zaustavi, situacija s kamatama neće izmaknuti kontroli.
“U protivnom bi HNB trebala krenuti s polaganim dizanjem kamata, ali to bi prema svemu sudeći trebalo biti tek od 2023”, kazao je Adrović.
Dakle, realna je mogućnost da kamate rastu, ali i tada nisu svi izloženi na jednak način.
“Jedan dio građana ima kredite koji su u Euriboru i ti bi mogli početi rast, ali oni koji su vezani uz Nacionalnu referentnu stopu, oni će bitni sporije rasti”, poručuje Adrović.
Ekonomist: Na HNB-u nije da upozorava nego da prevenira
Ekonomist Neven Vidaković ne mari previše za transparentnost HNB-a jer, kaže, nije na njima da upozoravaju, nego da preveniraju.
“Vidjeli ste zamjenicu guvernera koja se valjda probudila i došla na TV i rekla treba upozoravati na crne scenarije. Njezin posao nije da upozorava nego da vodi monetarnu politiku. HNB to nikada nije radio nego je držao tečaj stabilnim. I onda kada se dogodi šok, HNB kaže mi tu ništa ne možemo”, veli Vidaković.
Sindikalist Krešimir Sever ukazuje da bi i manji udar od onog koji se dogodio 2008. izazvao velike probleme jer zaduženost građana je dodatno porasla.
“Ako bude i nešto manji u uvjetima u kojima primjećujemo da raste zadužnost građana. Samo od lipnja prošle godine do lipnja ove godine zaduženost je porasla za 4.2 milijarde”, rekao je Sever.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare