Idućeg ponedjeljka uvodi se obvezno iskazivanje cijena u dvojnim iznosima, kunama i euru. Podsjetimo, svi iznosi, transakcije, osiguranja, krediti i ostalo automatski će se 1. siječnja pretvoriti u eure, prema fiksnom tečaju. Iako dolar zbog energetske krize raste, stručnjaci upozoravaju da je štednja u eurima ipak dugoročno znatno sigurnija opcija. Naravno, onima koji imaju što na računu...
Euro će idućeg tjedna postati „manjinski partner” kuni, a iduće godine i većinski vlasnik. Građani su čuli sve o tom euru, ali se mnogi, kako to biva, nisu često družili s njim.
Na pitanje jesu li se pripremili, jesu li zamijenili neki novac, građani su nam odgovarali:
“Ništa, ništa nemamo viška da bi mogli konverziju napraviti;”
“Ja i nemam zalihe, ja živim od danas do sutra, što ću;”
“Nešto sam promijenila, nešto imam i tako. Ali čekam kad dođe vrijeme.”
Prvog siječnja će, podsjetimo još jednom, vaše kune na banci postati euri. Bez naknade za automatsku promjenu, po tečaju koji znamo napamet – 7,53450. Ali euro pada, a dolar, primjerice, raste. Rat u Ukrajini i dalje traje, kriza jača. I što sada?
Igranje s dolarom
“Oni koji štede u eurima imaju sigurnu valutu, zaštićenu valutu i to što će malo manje vrijediti u odnosu na dolar njima ništa ne znači. Zašto? Jer je to sada njihova domicilna valuta i štednja u eurima je sigurna štednja, to je najvažnije”, tvrdi bivši ministar financija Slavko Linić.
Banke tvrde da za sada ne bilježe porast valutnih konverzija. I procjenjuju da će se klijenti doista “igrati” s dolarom i drugim valutama. Kratkoročno, tu je mogući dobitak, potvrđuje financijski savjetnik Damir Brajković. Ali nakon njemačke marke jedina “naša” , prava domaća valuta je – euro.
“Znači, u eurima Hrvati već znaju dosta računati, nažalost, oni koji su imali niža primanja nisu se nikad susretali s eurima. Njima će najteže biti prilagoditi se sada tom dvojnom iskazivanju i prelasku na tu novčanu jedinicu. Nažalost, oni neće ni imati mogućnost štednje jer jedva preživljavaju i krpaju kraj s krajem”, kaže financijski savjetnik Brajković.
Najveća opasnost
Kako bezbolno premostiti taj prelazak, sigurnu konfuziju i eventualno varanje građana od strane trgovaca? Građani moraju biti aktivni i informirati se o svojim pravima, savjetuju udruge potrošača.
“Najveća opasnost postoji u neinformiranim trgovcima, koji bez obzira na to što znaju da su kazne velike neće poštivati pravila, neće poštivati Zakon o prelasku na euro, neće poštivati etički kodeks i neće poštivati one najosnovnije trgovačke užance, odnosno da ne primjenjuju nepoštenu poslovnu praksu”, upozorava Marko Paripović, predsjednik Udruge Potrošački centar Rijeka.
U prelasku na euro krije se, kao i u svemu, više zamki.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram