Black Friday (Crni petak) se bliži te će se mnogi odlučiti na online trgovinu za koju je uvijek potreban dodatan oprez. Tome u prilog idu i posljednja istraživanja koja pokazuju kako je trend prijevara putem interneta u snažnom porastu.
Prijevare putem interneta
Prema istraživanju banke Revolut u 2023. godini 61 posto prevara, započetih na društvenim mrežama i 40 posto ukupnog iznosa ukradenih sredstava, dogodio se na platformama tvrtke Meta – Facebooku, Instagramu, WhatsAppu i Messengeru.
Kada je u pitanju Hrvatska, situacija je slična kao i u drugim zemljama EU. Iz Revoluta ističu da je u drugoj polovici 2023. godine 72 posto prijevara došlo s platformi društvenih medija. Prijevare preko Meta platformi čine 57 posto prijavljenih prijevara koje potječu s društvenih medija i 57 posto ukupnog ukradenog novca.
Najčešće vrste prijevara, koje utječu na korisnike su prijevare pri kupnji i investicijske prijevare. Prijevare pri kupnji navode korisnike da kupe artikle koji ne postoje ili nisu ono što se oglašava. Investicijskim prijevarama kupcima se obećava mogućnost „brze zarade“ u zamjenu za ulaganje velikog iznosa novca, navode iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP).
Crni petak
Crni petak dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petnaestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.
No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.
No, uz velike popuste koji mame mnoge, potreban je dodatan oprez.
S time se slaže i stručnjak za informatičku sigurnost Lucijan Carić koji upozorava kako su prijevare na internetu stalna pojava.
“Ljudi su naivni svaki dan, znači svejedno je li to Nova godina ili Crni petak”, govori Carić koji dodaje kako se većina prijevara bazira na socijalnom inženjeringu.
“Radi se o vrebanju uobičajenih ljudskih slabosti kao što su pohlepa, neoprez i padanje na lažna obećanja. Jedan manji dio bazira se na sofisticiranim tehnološkim napadima. Čak i u takvim slučajima u pravilu dođe ili do greške korisnika ili operatora sustava.”
“Uvijek treba biti vrlo oprezan. Ponude koje su predobre da bi se odbile u pravilu su takve, znači vjerojatno lažne. Jako puno trgovačke robe oglašava se po cijenama koje nisu realne. Ne možete očekivati da ćete taj proizvodi i dobiti”, upozorava Carić te dodaje kako treba biti oprezan i u slučaju “raznih obećanja o povratu novca, koja ne vrijede ništa dok to ne pokušate napraviti.”
Carić je i savjetovao korištenje reputabilnih servisa na kojima se može obaviti kupnja te dodatnu provjeru online trgovina koje se čine sumnjive.
Uoči Crnog petka, HUZP je na svojim stranicama podijelio nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama. Kada je u pitanju online kupovina iz HUZP-a su upozorili kako nakon Crnog petka slijedi i Cyber Monday, te kako kupci trebaju biti dodatno oprezni.
Servis iffy
Kako bi potrošači bili upoznatiji s lažnim i prevarantskim stranicama, CARNET-ov Nacionalni CERT u rad je pustio novi servis CERT iffy koji korisnicima, prije ili prilikom online kupovine, omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažne stranice.
Korištenje servisa je jednostavno, a sve što korisnici trebaju napraviti kako bi provjerili internetsku trgovinu je da na stranici upišu ili zalijepe URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru. Nakon toga, algoritam provjerava svojstva internetske trgovine te ispisuje rezultat u tekstualnom obliku. Rezultati analize predstavljaju savjet građanima, a s obzirom na promjenjivost analiziranih elemenata oni ne moraju biti 100 % točni, navode iz CARNET-a.
“U sklopu vlastitog istraživanja, Nacionalni CERT je ustanovio da postoji više od 6000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju građane Republike Hrvatske. Lažne internetske trgovine najčešće imitiraju poznate modne brendove, a kreirane su s ciljem krađe osobnih podataka i novca građana”, navode na svojim stranicama.
Riječ je o izuzetno korisnom alatu jer je bez ovakvih alata ponekad teško prepoznati lažne internetske trgovine.
“Ne postoji neka univerzalna formula po kojoj možete prepoznati lažne trgovce na internetu. Ja sam nalazio na probleme na stranicama vrlo reputabilnih brendova, koji jednostavno nisu uložili neki poseban trud da njihova stranica radi kako bi trebala. Čak i ako dodatno pretražite nekog prodavača morate biti oprezni. Postoji jako puno lažnih ocjena, procjena i članaka o online trgovinama na internetu. Te ocjene i članke kreiraju sami prevaranti kako bi se doimali legitimnije. Čak i neki popularne i legitimne online trgovine poput Alibabe mogu sadržavati razne poveznice koje će vas odvesti na stranice lažnih trgovaca”, upozorio je Carić.
“Opće pravilo je da morate svemu pristupati sa skepsom pogotovo trgovinama na kojima nikad niste kupovali. Potrudite se naći sigurna online mjesta koja imaju tradiciju i povijest pouzdanosti”, zaključio je Carić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!