Kada je riječ o proizvodnji voća i povrća, Hrvatska nije samodostatna, 63 posto povrća uspijevamo proizvesti sami, a voća još i manje- tek 45 posto. Što znači da se uvelike oslanjamo na uvoz. A u Europi već postoje problemi, u Velikoj Britaniji zabilježene su nestašice, u Nizozemskoj neki proizvođači zbog prevelikih troškova već odustaju od daljnje proizvodnje. Provjerili smo što može očekivati Hrvatska i može li doći do europskih scenarija.
Gnojivo 400 posto, plavi dizel 300 posto, sjemenski materijal 30 do 50 posto- dio je to poskupljenja s kojima se pokušavaju nositi poljoprivrednici. A domaći povrtlari koji uzgajaju prema svim ekološkim standardima poput Marine Galović još se bore i sa stranom konkurencijom. Trenutno su u plastenicima rotkvice, mladi luk, salata kristalka.
“Mi smo domaći opskrbni lanac i bit ćemo u problemu zbog toga jer kad nama krene naša sezona, dolazi masovni uvoz iz Italije, kristalke, rotkvice, makedonskog luka… i onda zaguši tržište koje je inače malo i mi smo tu u problemu, ne možemo prodati. Onda smanjimo proizvodnju, dok ne dođemo do točke da nisi više rentabilan i onda prestaješ s radom”, kazala je Marina Galović iz Udruge povrćara Grada Zagreba.
Uvozimo i voće i povrće
A domaćih proizvođača ionako nema dovoljno. Kao ni domaće uzgojenog povrća. Pa tako uvozimo luk, rajčicu, papriku, mrkvu, a ništa bolje situacija nije ni s voćem – nemamo dovoljno breskvi, kruški, ali ni grožđa. No, bez obzira na nestašicu koja se već događa u nekim dijelovima Europe, ministrica smiruje.
“U izjavama hoće li ili neće doći do neke nestašice ne možemo biti egzaktni do kraja. Vidjeli smo što se događa. Međutim, trenutna situacija na hrvatskom i na europskom tržištu nas ne upućuje na takvo što. Trgovinski tijekovi se odvijaju neometano i nemamo najava zastoja ili nestašica”, navodi ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Hoće li građani krajnje proizvode kupovati po većim cijenama, tek će se vidjeti kada poljoprivrednici sve troškove zbroje i procijene koliko je poskupjela sama proizvodnja.
“Strašno je poskupjelo što se tiče same proizvodnje i primarne, a pogotovo nama i prerade, prerađevine su otišle u nebo zbog cijene energenata, a nije to zanemarivo ni na ovim kulturama. Znači, svi smo sad ovu zimu vagali što ćemo proizvoditi, što nećemo, u kojim količinama. Svi smo generalno odustajali od grijanih plastenika”, ističe Ines Dundović, vlasnica tvrtke za proizvodnju i preradu povrća.
Kupci očekuju niže cijene, ali…
A odustali su jer bi i to bio dodatni trošak koji bi bio velik udarac na njihove budžete. Ministrica kaže da Ministarstvo, neovisno o aktualnoj krizi, već dulje vrijeme raznim poticajima nastoji motivirati poljoprivrednike da se bave upravo sadnjom voća i povrća. No, nije dovoljno, poručuju iz Hrvatske poljoprivredne komore.
“Nekad je proračun za poljoprivredu bio preko 40 posto, čak i do 45, on je sada ispod 45 posto i kada vidimo financijska omotnica je ostala ista kao i u prethodnom razdoblju od 7 godina. S obzirom na rast energije, cijena, gnojiva i svega drugoga što je slijedilo u ovim turbulentnim godinama, jednostavno ta vrijednost ekonomska tih novaca nije više… Ona je na razini upola manja nego što bi trebala biti”, rekao je Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Napominje da se u međuvremenu zaustavio rast cijena u proizvodnji pa sada kupci očekuju i niže cijene proizvoda. Ali poljoprivrednici sada prodaju ono u što su ulagali proteklih nekoliko mjeseci, kada su cijene bile na vrhuncu. Pa bi, smanjivanjem cijena proizvoda, na kraju oni ostali kratkih rukava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!