Države moraju preispitati ekonomski model u kojem je rast jedini pokazatelj uspjeha žele li ispuniti obećanje i zaustaviti uništavanje prirode, zaključak je studije koju je naručila britanska vlada.

Predstavnici zemalja iz cijelog svijeta okupit će se ove godine u Kini kako bi dogovorili novi globalni sporazum o biološkoj raznolikosti, a studija ističe financijske koristi očuvanja šuma, oceana i drugih staništa bogatih svim oblicima života.

Autori studije, koju je britansko ministarstvo financija naručilo u ožujku 2019. godine, nadaju se da će službeni status istraživanja dati dodatnu težinu apelima da se ekosustavi postave u središte ekonomskog odlučivanja.

“Priroda je naš dom. Dobra ekonomija traži da se njome bolje upravljamo”, rekao je voditelj studije sa sveučilišta Cambridge Partha Dasgupta.

Britanski premijer Boris Johnson, čija će vlada u studenome biti domaćin samita o klimatskim promjenama, izrazio je zadovoljstvo što je istraživanje objavljeno.

“Ova je godina presudna za utvrđivanje možemo li zaustaviti i preokrenuti zabrinjavajući trend urušavanja biološke raznolikosti”, rekao je Johnson.

Autori izvješća kritiziraju konvencionalnu ekonomiju i na 602 stranice pozivaju zakonodavce da prihvate činjenicu da je sva poslovna aktivnost “ugrađena” u prirodu i da u skladu s time počnu vrednovati ekosustave.

Njihove preporuke odražavaju širu raspravu o tome treba li bruto domaći proizvod biti odgovarajuće mjerilo uspjeha ili bi ga trebalo zamijeniti alternativnim pokazateljima koji odražavaju i stupanj propadanja okoliša.

“BDP ne uzima u obzir amortizaciju imovine, ne uključuje ni prirodni okoliš. Dok je on primarno mjerilo gospodarskog uspjeha, potiče nas da nastavimo s neodrživim gospodarskim rastom i razvojem”, kritizira se u izvješću.

Umjesto toga, autori predlažu koncept “inkluzivnog bogatstva”, koji bi odražavao zdravlje ‘imovine’ neke zemlje, uključujući i njezinu prirodnu ‘imovinu’.

Traže i da se utvrde novi načini procjene vrijednosti mnogih blagodati koje daje priroda, od čistog zraka i plodnog tla do oprašivanja, što bi vladama omogućilo da bolje uspoređuju dobit i štetu.

“Duboko u sebi svjesni smo da zlorabimo Zemljine resurse. Dasguptino izvješće zaista je ključna pomoć u pokretanju postupka njihova mjerenja”, rekao je predsjednik londonskog Instituta za zelene financije Roger Gifford.

Istraživači su pozdravili nalaze studije, smatrajući da bi mogli pomoći da se jasnije prikaže često “nematerijalna” korist očuvanja prirode.

“Dasguptino izvješće bit će ključno da biološka raznolikost dobije na važnosti… da nematerijalno bude pretočeno u nešto opipljivo”, smatra Nicola Beaumont, stručnjakinja za ekosustave u Pomorskom laboratoriju grada Plymoutha.