Na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljeni su natječaji sufinancirani iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u okviru poziva Provedba projekata za održivo gospodarenje otpadom koji se odnose na izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada i sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada.

Iznos bespovratnih sredstava predviđen u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za navedena dva poziva je 434 milijuna kuna.

Na konferenciji za medije govorili su ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.

Savić je rekao da je Europska komisija zahtjev za isplatom prve rate iz plana pozitivno ocijenila. “Hrvatska je dobila avans za provedbu investicija, a i novi zahtjev od 700 milijuna eura jer su ispunjeni svi uvijeti”, rekao je Savić.

Zaključeno je da gotovo četvrtinu sredstava Hrvatska može povući. “Hrvatska je šesta po redu u EU koja je poslala zahtjev za isplatom prva rate iz mehanizma za oporavak i otpornost”, kazao je Savić.

Ministar Filipović komentirao je i izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana. Probleme u Europskoj uniji Orban stvara svojom paralizom ideje Europske komisije o jačim sankcijama prema Rusiji u vidu zabrane uvoza ruske nafte. Pokušavajući objasniti zašto blokira opći europski dogovor, Orban je govorio da je puno lakše zemljama koje imaju luku i da je Mađarska imala luku prije nego joj je oduzeta.

Orbanovu izjavu Filipović je nazvao neprimjerenom te naveo da će Hrvatska raditi na tome da bude važan energetski faktor u Europi.

“U kontekstu cijele ovo situacije mi ćemo raditi na tome da Hrvatska postane važan faktor što se tiče energetskog sektora u cijeloj Europi jer trenutni kapaciteti Janafa mogu se bez ikakvih investicija, kada se govori o transportu nafte prema Mađarskoj, značajno povećati, a uz određene investicije određene se mogu poduplati. Kapacitet Janafa je da trenutno prema Mađarskoj može ići 11,4 milijuna tona nafte godišnje, a sada ide dva milijuna tona. Jasno je kolika je razlika. To je smjer kojim ćemo ići, pokušat ćemo iskoristiti cijelu situaciju kako bismo se maksimalno pozicionirali što se tiče energetike u Europi. U ovoj situaciji, Hrvatska je rješenje i za Mađarsku, ovisno za rezultate sankcija, ali i za druge zemlje Europske unije”, rekao je Filipović.