Županijski sud u Zagrebu danas izriče presudu Branimiru Glavašu i suoptuženima za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine. Drugi je to put da je zagrebački sud vodi proces protiv Glavaša i njegovih suokrivljenika jer je Ustavni sud ukinuo prvu presudu koja je postala pravomoćna te je na temelju nje Glavaš već odslužio gotovo cijelu kaznu od osam godina zatvora.
Kronologija procesa
Prvu presudu kojom je Glavaš bio proglašen krivim srušio je 2015. Ustavni sud. Zato se suđenje sada ponavlja.
U presudi Ustavnog suda utvrđeno je da je u Glavaševom slučaju primjenjena kriva konvencija – Ženevska konvencija o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba, umjesto Ženevske konvencije koja se odnosi na ratove među državama. Naime, prema stavu Ustavnog suda, upravo je ta Konvencija trebala biti primijenjena nakon što je 8. listopada 1991. Hrvatska međunarodno priznata.
U ponovljenom suđenju moralo se razjasniti i je li Nikola Vasić, jedna od žrtava zlostavljanja u Osijeku, bio civil. Glavaš je od početka tvrdio da Vasić nije bio civilna žrtva rata. Pozivao se na postupak što ga je 1992. protiv Vasića pokrenulo Vojno tužiteljstvo u Osijeku zbog kaznenog djela pripremanja oružane pobune.
Svjedočenje Fehira
Ustavni sud uvažio je i Glavašev prigovor na davanje statusa krunskog svjedoka Krunoslavu Fehiru. Glavaš je cijelo vrijeme tvrdio da je Fehir sudjelovao u zločinu odnosno da je zajedno sa Zoranom Brekalom izlio kiselinu iz akumulatora u grlo Čedomiru Vučkoviću i zatim pucao u njega. Iako je Glavaš naknadno podnio i kaznenu prijavu protiv Fehira, tužiteljstvo ju je odbacilo pa je Fehir ostao ključni svjedok u ovom procesu.
“Oko 21 sat sa Zoranom Brekalom, koji je dovezao dva zarobljena civila, ušao sam u garažu i tada sam prvi put vidio akumulator. Brekalo je nosio malu posudu i u nju je izlio neku tekućinu koju je dao Vučkoviću da pije. Poslije sam čuo da je to kiselina. Brekalo je izletio iz garaže i mene gotovo izgurao. On je otišao u sekretarijat, a ja sam ostao pred garažom. Malo poslije čuo sam neke udarce i vrata garaže su se otvorila. Vučković je izišao i krenuo prema meni. Vikao sam mu da stane. A onda sam zapucao i ispalio više hitaca i on je pao”, ispričao je Fehir. Nakon toga čula se vika, a Glavaš je, svjedočio je Fehir, vikao da se pogase svjetla. Više ljudi, a među njima i Glavaš, došli su do Fehira i pitali što se dogodilo. Glavaša je, kazao je Fehir, zanimalo što se dogodilo i što je drugi zarobljenik Đorđe Petković vidio.
“Drugi je zarobljenik bio u garaži i nije se micao. Glavaš je rekao da ga treba likvidirati jer je vidio što se dogodilo. On ga je zvao teroristom. Došao je i moj otac koji me odveo u obližnju školu. Uzeo mi je oružje i rekao što da kažem istražnom sucu koji će raditi očevid”, kazao je Fehir. Dodao je još kako on nije mogao odgovarati za ratni zločin jer kao 16-godišnjak nije mogao nikoga sam privoditi niti lišiti slobode bilo koju osobu pa tako ni Vučkovića.
Glavaševi suoptuženici priznali krivnju
Ovdje valja podsjetiti da su Gordana Getoš i Zdravko Dragić, Glavaševi suoptuženici koji su nakon uhićenja priznali krivnju tvrdili da je policija od njih iznudila te iskaze te su tražili da ih se izdvoji iz sudskog spisa.
Prema optužnici Glavaš je između srpnja i rujna 1991. kao sekretar Općinskog sekretarijata za narodnu obranu i zapovjednik 1. bojne osječkih branitelja izdavao zapovijedi da se privode i muče lokalni Srbi, od kojih su neki i ubijeni.
Dvije optužnice protiv Glavaša koje su spojene u jednu nazvane su slučaj “Garaža” i “Sejlotep”. Naime, upravo je u jednoj garaži u kojoj se nalazilo Glavaševo zapovjedništvo kiselinom i hicima iz vatrenog oružja ubijen Čedomir Vučković.
Uhićenja Srba, prema optužnici su se nastavila i tijekom listopada, studenog i prosinca 1991. kada je Glavaš već postao zapovjednik obrane Grada Osijeka. Gordana Getoš bila je zapovjednica voda u diverzantsko-izviđačkoj postrojbi koja je, kako je tvrdilo tužiteljstvo, od Glavaša dobila zapovijed za ta hapšenja i likvidacije civila srpske i drugih nacionalnosti. Njihova tijela bacali su u rijeku Dravu nakon što bi im ruke vezali samoljepljivom trakom.
Optužnicom su obuhvaćene likvidacije najmanje osam civila.
Svih šestero proglašeni krivima
Svih šestero optuženika s početka procesa u svibnju 2009. Županijski sud u Zagreb proglasio je krivima. Glavaš je dobio deset godina zatvora, no kasnije mu je Vrhovni sud RH tu kaznu ublažio na osam godina. Ublažene su kazne i svim ostalima.
Glavaš je svoju osudu većinom odslužio u BiH koja je preuzela izvršenja kazne od Hrvatske. Ponovljeni postupak započeo je još 2017., a danas se očekuje nova nepravomoćna presuda. Na nju i okrivljenici i tužiteljstvo imaju pravo uložiti žalbe o kojima će odlučivati Visoki kazneni sud.
Glavaševa ratna odlikovanja
Ovdje još treba podsjetiti da je predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio sredinom 2021. Glavašu sedam ratnih odlikovanja i čin general-bojnika koje mu je 2010. nakon pravomoćne presude oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.
Predsjednik Milanović je pojasnio kako je donošenje odluke o vraćanju državnih odlikovanja tražio sam Glavaš jer je formalno već pet godina neosuđena osoba. Dodao je da će, bude li Glavaš ponovno pravomoćno osuđen, morati nastaviti ono što je napravio bivši predsjednik Josipović kada je Glavašu oduzeo odlikovanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare