U emisiji Klimatska budućnost urednice i voditeljice Tee Blažević gostovala je klimatologinja Lidija Srnec i govorila o tome kako klimatske promjene utječu na naše zdravlje.

Klimatologinja Srnec spomenula je neke od izraženijih toplinskih valova koji su odnijeli brojne ljudske živote.

“Ovoga ljeta smo u Hrvatskoj svjedočili toplinskim valovima, u Europi su oni bili iznad Francuske, Španjolske, Portugala intenzivniji čak i iznad Velike Britanije. U Europi se ipak pamti toplinski val iz 2010.godine kad je bio najrasprostranjeniji iznad Rusije, a jedan od vrlo poznatih toplinskih valova je iz 2003. godine kad je odnio preko 70 000 ljudskih života.”

Što se događa s našim tijelom kad se izlaže visokim i niskim temperaturama?

“Naš organizam reagira na svaku promjenu u atmosferi. Kod izlaganja visokim temperaturama postoji dodatan stres za organizam, tijelo se želi ohladiti, dolazi do promjene smjera krvotoka prema površini kože, želimo se znojenjem rashladiti, no ako je okolina vrlo zagrijana i ako je vlažnost zraka velike, atmosfera ne može preuzeti tu toplinu na sebe, ljudski organizam se teško ohladi, dolazi do ubrzanog kucanja srca, do širenja krvnih žila, moguće i do ozbiljnijih problema, ako je oslabljen elasticitet žila. Može doći i do dehidracije.”

Hladnoća može dovesti i do infarkta kod kroničnih bolesnika

Stres organizmu može stvoriti i nagli prodor hladnog zraka. “Mi u DHMZ-u upozoravamo na toplinske valove, ali i na hladne valove. Način na koji tijelo reagira na hladnoći je malo drukčiji, tu se nekako ipak lakše zaštitimo jer ćemo se toplije obući pa onda neko vrijeme možemo podnijeti tu hladnoću. No, postoje situacije kad hladnoća može nepovoljno utjecati na zdravlje, osobito kod ugroženih srčanih bolesnika koje se upozorava da se u jutarnjih satima ne izlažu velikim naporima jer to može biti pogubno i može dovesti do pojačanog broja infarkta” kaže klimatologinja Srnec.

Klimatske promjene mogu se dovesti u vezu s dijabetesom

“S obzirom da se mijenja klima, imamo porast globalne temperature, promjenu režima oborine, moguće su ili suše ili poplave. Kad imamo ili manjak oborine ili intenzivne količine oborine, sve to utječe na poljoprivredu, što se na kraju odražava na zdravlje. Neka istraživanja pokazuju da bismo u sve toplijoj klimi mogli imati čak dvije berbe neke kulture, međutim kvaliteta uroda bi bila slabija.” komentirala je Srnec.

Projekcija za budućnost – sve češće poplave

“Osim što raste razina mora i očekuje se daljnji porast, situacije s niskim tlakom zraka mogu dodatno dizati razinu Jadrana i dolazi do plavljenja, što utječe na kvalitetu života stanovnika priobalnog područja. Uslijed poplave može doći do vlaženja podruma u kućama uz more, živite u vlažnom prostoru, samim time udišete zrak koji nije kvalitetan, može doći do zagađenja pitke vode, što indirektno utječe na kvalitetu zdravlja.”

Nerazumnost i neodgovornost na globalnoj svjetskoj razini o klimatskim promjenama

“Svijet teži nekon napretku i mi smo na neki način naučili život podrediti sebi, da nam bude lakše, crpimo sve dostupne energetske izvore iz prirode i samim time dobro živimo, pritom ne mislimo dovoljno na ekološki sustav. Da su političke volje slabe ili opcije možda nisu dovoljno dobre je činjenica. COP je završio, dogovoreno je da će formirati fond za štete i gubitke, međutim nisu definirani načini kako će se uplaćivati, tko će uplaćivati, kao će se koristiti ta sredstva. 2015.godine smo Pariškim sporazumom odlučili da ćemo nastojati zadržati trend globalne temperature na 1.5 stupnjeva, najviše na 2 stupnja, no pokazalo se do danas da smo već blizu toj granici. Ako ne smanjimo i zaustavimo emisije dodatnih koncentracija stakleničkih plinova, kro desetak godina doći ćemo do te granice. Kako će sustav dalje reagirati, ne znam. Politika bi trebala malo dalekosežnije razmišljati, a ne samo u razdoblju svog mandata jer moraju razmišljati kome ostavljamo ovu zemlju.” rekla je Srnec.

Klimatologinja se osvrnula na jedan pozitivan primjer: “U Austriji liječnici propisuju uputnice za šetnju šumom, ekosustav može dobro djelovati na ljude, kako na opće stanje, ali tako i na mentalne bolesti. Vrijeme sigurno utječe na ljude, na neke više na neke manje, a samim time može sigurno pojačati bolesti. ”

Klimatske projekcije

Ukoliko nastavimo s ovakvim produkcijama i emisijama stakleničkih plinova, temperatura će dalje rasti. Za Hrvatsku su zadnje procjene da će temperatura rasti od 2011-2040. za 1 do 1.5 stupanj, a onda 2041.-2070. 2-2.5 stupnjeva. To je srednja godišnja vrijednost. Ako gledamo po sezonama, još veći porast temperature očekuje se ljeti, očekujemo dulje trajanje toplinskih valova i njihovu veću amplitudu i veće posljedice po zdravlje”, istaknula je naša poznata klimatologinja.