Ne bacajte odjeću u smeće! Evo kako je se i gdje možete riješiti

Klimatske promjene 18. lis 202206:582 komentara
Izvor: Morgue File/Ilustracija

Za proizvodnju samo jedne majice potroši se oko 2.700 litara pitke vode, a razgradnja traje više od pola stoljeća. U Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini stvaraju se ogromne količine tekstilnog otpada.

U Hrvatskoj se baca više od 53 tisuće tona tekstilnog otpada, prema Izvješću o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom u 2020. godini.

vezana vijest

Većina tog otpada (37.056 tona) završila je u miješanom komunalnom otpadu, 5.301 tona u glomaznom i 702 tone u otpadnim vodama, a tek je 10.213 tona bilo odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i obuće.

Stoga, ako imate višak odjeće u ormaru i ne znate što bi s time, ne bacajte u smeće. Postoji nekoliko načina da očistite svoje ormare, a da ne zagađujete okoliš.

Učinite dobro djelo

Odjeću, obuću, posteljinu i ostale tekstilne artikle koji su još uvijek upotrebljivi možete donirati drugima. Crveni križ prikuplja tekstil, bez oštećenja i u dobrom stanju, te prosljeđuje odraslima i djeci koji su u potrebi.

Dok odjeću koja se više ne može koristiti možete donirati za recikliranje. Koliko je važno recikliranje za zaštitu okoliša jako dobro znaju u Socijalnoj zadruzi Humana Nova iz Čakovca koja se već godinama upravo bavi sakupljanjem tekstila i tako gradi ‘kulturu skupljanja tekstila’ i ekološki osvještava stanovništvo o njegovom štetnom utjecaju.

“Sakupljeni tekstil sortiramo na upotrebljivo i neupotrebljivo. Očuvanu odjeću prodajemo u našem second-hand dućanu i na taj način joj produžujemo vijek trajanja. Riječ je oko dva posto ukupno sakupljene količine”, govori nam upravitelj zadruge Ivan Božić.

Igor Kralj/PIXSELL

Dio tekstila, dodaje, koristi se za izradu recikliranih proizvoda u šivaoni kao što su torbe, ruksaci, pernice, pregače i kute za odgojiteljice.

Iz tekstila koji preostaje sortiraju pamuk koji se reže na industrijske krpe te dalje plasiraju na tržište. Sav preostali tekstil predaju na reciklažu u tvrtku Regeneracija iz Zaboka, koja proizvodi filc, a koji se kasnije pakira i u njihovom pogonu.

Humana Nova dosad je uspjela, navodi, skupiti i obraditi više od 3.000 tona tekstila, a samo prošle godine sakupljeno je više od 640 tona tekstila.

“Gradimo i širimo mrežu skupljanja tekstila i ostvarujemo sve više suradnji. Svojim aktivnostima doprinosimo ekološkoj osviještenosti građanstva i potičemo stanovništvo na drugačiji odnos prema tekstilu i prelazak na održiviju modu”, ističe upravitelj Božić.

Recikliranje je važno za smanjenje štetnog utjecaja tekstilne industrije na okoliš

U Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini stvaraju se ogromne količine tekstilnog otpada, što je rezultat brze mode, pa je recikliranje, naglašava, važno za smanjenje štetnog utjecaja tekstilne industrije na okoliš.

“Sakupljanjem, sortiranjem, ponovnim korištenjem i recikliranjem odjeće svi zajedno utječemo na smanjenje ispuštanja plina CO2 u atmosferu odlaganjem, ali i smanjenjem upotrebe pitke vode, umjetnih gnojiva i pesticida u proizvodnji sirovina za proizvodnju tekstila”, objašnjava.

Također, ovo im je i prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom i marginaliziranih skupina i poboljšanje njihove kvalitete života, kako kaže Božić. “U svakom procesu gospodarenja tekstilnim otpadom smo uspjeli uspostaviti model radne integracije”.

vezana vijest

Tekstilna industrija drugi je po redu zagađivač okoliša u svijetu, upozorava.

“Za proizvodnju jedne majice potroši se oko 2700 litara pitke vode, što čovjek u prosjeku popije u roku od dvije godine, a za razgradnju majice u prirodi potrebno je više od pola stoljeća. Procjenjuje se da su postupak bojanja i završna obrada u proizvodnji tekstila odgovorni za 20 posto globalnog onečišćenja vode”, ističe upravitelj Humana Nove Ivan Božić.

Dodaje kako tekstil utječe i na onečišćenje voda te povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi za više od 10 posto.

Gdje odnijeti stari tekstil?

Stoga, svu vrstu odjeće, industrijski tekstil, kućanski tekstil i druge vrste tekstilnih predmeta, osim kože, jastuka punjenih perjem, popluna, tepiha i sličnog glomaznog tekstila, možete donijeti u sjedište zadruge Humana Nova u Čakovcu (Ulica žrtava fašizma 3), od 7 do 15 sati ili ostaviti u jednom od njihovih kontejnera u Zagrebu kod Ikee.

Također surađuju s komunalnim poduzećima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pa se tekstil može predati u njihovim reciklažnim dvorištima. Lokalno rade i akcije sakupljanja u suradnji sa školama, a taj model namjeravaju i širiti.

Važno je da tekstil nije mokar jer onda postaje neupotrebljiv i sudbina mu je isključivo na odlagalištima, kaže Božić.

Ako niste u mogućnosti donirati tekstil zadruzi Humana Nova, onda ga odložite u spremnike za tekstilni otpad na javnim površinama te u reciklažnim dvorištima.

Zeljko Lukunic/PIXSELL/Ilustracija

U spremnike se odlaže odjeća, ručnici, posteljina, zavjese, šeširi i kape, torbe i krpene igračke te ostali otpadni tekstilni proizvodi. U spremnike se ne smije odlagati obuću, kožne torbe, pernate jastuke i poplune, kako navodi Čistoća.

Odjeću koja više nije upotrebljiva možete odnijeti i u trgovine H&M-a, koji staru odjeću recikliranjem pretvara u novu, a za donesenu odjeću dobijete kupon od 10 posto popusta.

Kako smanjiti bacanje odjeće?

Tekstilni otpad može se smanjiti, kako savjetuje upravitelj Humane Nove Ivan Božić, promjenom kulture kupovanja odjeće tako da se kupuje ono što je sašiveno od prirodnih i ekološki prihvatljivih materijala koji je dužeg vijeka trajanja.

“Potrebno je utjecati na ekološku osviještenost građana, educirati i prenositi znanje o recikliranju tekstila na mlađe naraštaje kako bi recikliranje tekstila postalo način života. U većini krajeva Hrvatske tekstil se još uvijek skuplja zajedno s komunalnim otpadom i završava na odlagalištima smeća”, upozorava.

Na smanjenje tekstilnog otpada, ističe, može utjecati svatko kupujući odjeću koja je izdržljivija, ali i pranjem na nižim temperaturama i sušenjem na svježem zraku, a ne u sušilici.

“Svatko u svom ormaru ima višak odjeće koju bespotrebno čuva, a mogao bi istu donirati ili odnijeti na reciklažu. Tekstil ponovnom upotrebom i reciklažom dobiva novu vrijednost, a sam proces doprinosi očuvanju prirodnih resursa”, poručuje Božić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar