Oceanografkinja Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u Klimatskoj budućnosti s našom Teom Blažević razgovarala je o trenutnom stanju Jadranskog mora, a komentirala je i koliki porast razine mora možemo očekivati i koja bi hrvatska područja pritom bila najugroženija.
“Nedavno sam se vratila s terena gdje sam mjerila temperaturu Jadranskog mora. Temperature su se kretale između 13°C na sjeveru i 15°C na jugu, što je vrlo zanimljiv podatak. Generalno, Jadran je, kao i ostatak svijeta što se tiče mora, u evidentnom zagrijavanju, i površinski i dublji slojevi”, kazala je Dunić pa nastavila:
“Trendovi od 80-ih do danas pokazuju da je preko 1,8 stupnjeva porasla prosječna površinska temperatura u Jadranskom moru, a rast se bilježio i u dubljim slojevima. To utječe na smanjenje cirkulacije, fiizikalnih procesa koji utječu na stvaranje guste vode po čemu je Jadransko more poznato i dobilo naziva pluća istočnog Mediterana.”
Osvrnula se i na porast razine mora i navela što može po tom pitanju očekivati. “Ima različitih scenarija koji su definirani od strane internacionalnog panela za klimatske promjene. Prema boljem scenariju možemo očekivati u Sredozemnom moru porast od 0,3 do 0,5 metara do kraja stoljeća. Nažalost, u gorem scenariju, možemo očekivati od 0,6 do preko metra porasta srednje razine mora u Jadranskom moru”, kazala je oceanografkinja.
Komentirala je i koja su najugroženija područja u Hrvatskoj. “Što se tiče olujnih uspora, Kvarner je najosjetljiviji, ali i druga područja su osjetljiva. Snažne olujne uspore možete vidjeti i u splitskom i zadarskom području, i u Šibeniku.”
Olujni uspori predstavljaju pojavu u kojoj se pod utjecajem nižeg tlaka zraka more uzdiže iznad svoje srednje razine, a zatim se uslijed snažnog juga gura prema kopnu i preplavljuje obalu.
Dunić je također naglasila i da prodiranje mora ispod zemlje utječe i na poljoprivredu pa se osvrnula koja su područja u tom smislu najugroženija. “Delte rijeka su najugroženija područja diljem jadranskih obala, a što se tiče naše strane, to je delta rijeke Neretve.”
Čeka nas prijelaz iz El Niño faze u La Nina fazu, a oceanografkinja objašnjava da nas tijekom ove prve faze očekuju toplija vremenska razdoblja, dok se tijekom La Nine događa obrnuto.
“Taj ciklus više utječe na područje Pacifika, zapadnu obalu i američki kontinent, a manje na nas. No, to ne znači da to ne utječe na nas”, kazala je Dunić.
Dodaje da je promjena iz El Niño faze u La Nina fazu postala puno češća u odnosu na ranija razdoblja kada su se te faze smjenjivale svakih četiri godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare