Šef Europskog sustava za klimatske promjene Copernicus dr. Carlo Buontempo bio je gost specijala posvećenog klimatskom summitu COP27 koji se održava u egipatskom Šarm El Šeiku.
S našom meteorologinjom i urednicom emisije Klimatska budućnost Teom Blažević komentirao je aktualnu klimatsku krizu, razvoj svjetskih klimatskih pregovora, ali osvrnuo se i na mjesece pred nama odnosno na zimu koja slijedi.
Je li prekasno da globalno zagrijavanje zadržimo na granici od 1,5°C?
Pa, dokazi su sasvim jasni, izneseni su u izvješću IPCC-a koje je izišlo prošlog ljeta. Govore nam da postoji količina preostalih emisija ugljika koje imamo pred sobom i s kojima se možemo pozabaviti, s kojima se možemo igrati, takoreći, ako želimo zadržati porast temperature ispod 1,5 °C. Ne mislim da se porast od 1,5 °C nužno već dogodio, ali svakako zahtijeva snažne napore svih zemalja svijeta. Moraju se obvezati na brzo smanjenje emisija jer je jedini način da to ostvarimo tako da sada postignemo vrhunac emisija i da se nakon toga brzo smanje.
VEZANE VIJESTI
Hrvatski znanstvenici izmjerili su 15°C ovog ljeta 1.500 metara ispod razine mora, a to utječe na koralje, riblje vrste bježe u veće dubine. Kakva su predviđanja zbog promjena u temperaturi Sredozemnog mora?
Sasvim ste u pravu, ovo je ljeto bilo prilično neuobičajeno. Imali smo vrlo dugo razdoblje visoke temperature u atmosferi, počevši već od svibnja s ranim toplinskim valom, što se zatim nastavilo u lipnju, srpnju i kolovozu. I u nekom pogledu to još nije završilo, jer smo upravo imali ne samo najtoplije ljeto u Europi, nego i najtopliji listopad u Europi. A to se ne odnosi samo na atmosferu, kao što ste rekli, odnosi se uvelike i na more. Vidjeli smo velike anomalije temperature površine mora, u nekim dijelovima i do pet stupnjeva, dakle, prilično značajno. Moguće je da je to jedan od razloga zašto svjedočimo ovim visokim temperaturama tijekom jeseni i zime. No ovo nije neočekivano, uvelike je u skladu s našim projekcijama od prije čak 15 ili 20 godina. Možemo očekivati da će ovakve visoke temperature i toplinski valovi postati dulji, češći i intenzivniji. Nažalost, ovo je bilo loše ljeto za Europu, a posebice za Sredozemlje, ali ne može se smatrati izoliranim slučajem, dio je obrasca koji se neće tako skoro poboljšati.
Razina mora porasla je oko 10 cm u posljednjih 40 godina. Zašto razina Jadranskog mora raste brže od razine drugih mora u posljednja dva desetljeća?
To nije nešto za što sam stručnjak. I ono što u ovom trenu mogu ponuditi više su nagađanja nego činjenice. Ali ako pogledate kartu Sredozemlja, u nekim regijama pokazuju se veće anomalije koje imaju tendenciju biti povezane s plićim dijelovima Sredozemlja. Neke od takvih anomalija prisutne su u regiji Gabès u Tunisu, na tunisko-libijskoj granici, te na sjeveru Jadranskog mora. Dakle, moguće je da postoji ta povezanost. Drugi element, a to je nešto što se sasvim jasno pokazalo prošli tjedan kad sam s našom delegacijom bio na COP-u u Sharm el-Sheikhu, gdje smo predstavili aplikaciju koja se bavi kulturnom baštinom i njezinom ranjivošću na rast razine mora… Dobar dio sjevernog Jadrana prilično je ravan, što zapravo povećava izloženost plavljenju obale. Recimo, ako govorimo o Veneciji ili okolnoj regiji, već sada su izloženi poplavama. Njihova je ranjivost svakako visoka, a bit će samo izloženiji u budućnosti uz rastuću razinu mora.
A bismo li se trebali pripremiti za šumske požare koje će biti nemoguće staviti pod nadzor?
Mislim da je tu u velikoj mjeri važna pripremljenost u smislu da uskoro moramo dostići vrhunac emisija ugljika i to je najbolja šansa da rast temperature zadržimo na 1,5 ili ispod 2 °C. Ali čak i ako uspijemo, dogodile su se neke promjene u temperaturi, razini mora i glede šumskih požara koje ne možemo odmah ublažiti. Stoga ćemo se morati prilagoditi. Moramo biti svjesni onoga što dolazi i pripremljeni, to je svakako dio rješenja. I ne radi se samo o poboljšanju odgovora na požare, dovoljno vatrogasaca i opreme na pravim lokacijama, mnogo se posla može obaviti i prije sezone kako bismo smanjili rizik i upravljali rizikom u smislu gospodarenja šumama i preventivnog djelovanja. Naše društvo općenito, šumarske i vatrogasne službe moraju poboljšati način na koji koristimo podatke o klimi, a kojih imamo pregršt, kako bismo mogli poboljšati svoj odgovor.
Spomenuli ste COP27 u Sharm el-Sheikhu. Koliko su za klimu važne odluke koje će biti donesene na tom summitu?
Mislim da su vrlo važne. U osnovi, ono što će se dogoditi u drugom dijelu ovog stoljeća i u stoljećima koja dolaze, ako pogledate rastuće razine mora, ovisi o odlukama koje se donose sad i koje će biti donesene u idućim godinama. Znamo koja je fizika iza toga, već nekoliko desetljeća znamo što uzrokuje klimatske promjene. Dakle, više nije stvar u znanosti, nego u tome da treba doći do transformacije u društvu, što je vrlo izazovno, nemojte me krivo shvatiti. Radi se o golemom izazovu koji je pred nama. Ali odluka koja će biti donesena, neće utjecati samo na nas, zapravo, ni blizu neće utjecati na nas koji danas živimo kao što će utjecati na naraštaje koji dolaze. Dakle, imat će velike posljedice na cilj ublažavanja. Volio bih misliti da su odluke donesene na COP-u važne i za strategiju prilagodbe. Dok razgovaramo raspravlja se o nizu tema. Recimo, o važnosti promatranja, promatranje je danas od temeljne važnosti za razumijevanje klimatskog sustava i velikih ciklusa vezanih za vodu, energiju, ugljik i slično, ali to postaje od ključne važnosti i za prilagodbu našega društva na klimatske promjene. Postoje neke stvari vezane za klimu koje se ne promatra na onoj razini kvalitete i preciznosti kako bismo željeli. Dakle, ove obje rasprave imaju posljedice i odluke koje sada donesemo, svakako će imati utjecaja na klimu.
I pitanje za kraj… Što ove zime možemo očekivati u Europi, osobito u regiji Sredozemlja?
To je vrlo dobro pitanje, pitanje za milijun dolara. Svi žele znati hoće li ova zima biti hladna ili ne. Iz očitih razloga. Ono što znamo dolazi iz raznih izvora, s jedne strane, iz statističkih podataka. Ovo je La Niña godina. Dakle, radi se o temperaturi Pacifika. U La Niña godini često na početku zime imamo nešto veće izglede za blokirajuće vremenske obrasce, što znači istočne vjetrove koji dolaze s temperaturama nižim od uobičajenih. A to je i ono na što upućuje naš sezonski prognostički model, barem ako govorimo o prosincu. Istovremeno, znamo da zime u Europi postaju blaže, i to očekujemo u drugom dijelu zime. Dakle, stručno to nazivamo pozitivnom sjevernoatlantskom oscilacijom, zapadna Europa bit će pod utjecajem zapadnih vjetrova, bit će vlažno i vjetrovito, takoreći. Dakle, radi se o ravnoteži između ovo dvoje. U ovom trenu se čini da će zima općenito biti blaga, izgledi da će zima biti blaga veći su nego obično. Ali i veći su izgledi nego obično da će biti jedan ili više hladnijih valova do kraja godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!