Iako smo klimatološki ušli u jesen, niti u rujnu nisu prestale vrućine i temperature iznad 30 stupnjeva. Stručnjaci upozoravaju - ovo je nova stvarnost i nema povratka na staro. Klimatske promjene uzimaju svoj danak.
Građani se nose s toplinom
Srednju i jugoistočnu Europu zahvatio je još jedan u nizu toplinskih valova. Usprkos tome, građani uspijevaju izaći na kraj s vrućinama.
“Mi smo iz Osijeka. Malo Drava, malo klima i ide nekako. Evo, ovdje smo malo na izletu sad pa, vidjet ćemo. Sad je malo vruće”, govori nam Krunoslav, dok Marija iz Zagreba navodi kako se najviše drži doma i klime.
“Izbjegavam se izlagati suncu kada ne moram, a kada moram, onda koristim prekrivala za glavu i pijem vodu”, ističe Čedomir iz Zagreba.
Matej pak ističe kako je najvažnije piti vodu te kako ne konzumira gazirana pića.
Turistima pak vrućine ne predstavljaju problem.
Natalija iz Kanade navodi kako bi joj odgovaralo da je malo hladnije no kako uživa u “toplom vremenu, jer mi je već dosta hladnoće.”
“Vrlo je vruće za kraj ljeta. Malo je komplicirano posjetiti grad pod ovakvom vrućinom”, ističe Lea iz Francuske.
Novo normalno
Znanstvenici tvrde, ovo je novo normalno. Promjene koje očekuju Hrvatsku u narednim desetljećima sa sobom će donijeti više temperature i rjeđe no snažnije oborine.
“Za Hrvatsku postoji po svim projekcijama jedna dobra vijest, a to je da će biti oborina. To znači da Hrvatska neće postati sušni kraj. Nažalost, bit će ih u samo jednom dijelu godine, svi kažu u hladnom dijelu godine, i više u sjevernim dijelovima Hrvatske. To znači, mi ćemo morati, kako bi se prilagodili tome, razviti strategiju kako tu vodu koja padne zimi u jednom dijelu Hrvatske spremiti i sačuvati za potrošnju u drugim dijelovima Hrvatske i u drugim dijelovima godine”, pojašnjava Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka PMF-a Zagreba.
Hrvatska je podijeljena u tri klimatološke cjeline. No kontinentalni gradovi poprimaju obilježja mediteranske klime kakva vlada u priobalju.
“S obzirom na posljedice klimatskih promjena koje se u Hrvatskoj odražavaju na porast i minimalnih i maksimalnih temperatura zraka, ono što možemo očekivati je da će se i u kontinentalnoj Hrvatskoj u budućoj klimi sve češće postizati tako visoke temperature koje će omogućiti i da se toplinski valovi sve češće i intenzivnije razvijaju i na kontinentu”, govori nam voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a Melita Perčec Tadić.
Hrvatska će se, kako na kontinentu tako i na moru, u nadolazećim godinama sve više zagrijavati. Ključna promjena trebala bi se odraziti u nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova. Zasad bez rezultata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!