Loša oralna higijena predstavlja opasnost za cijeli organizam i zdravlje općenito. Hrvati su na ljestvici oralnog zdravlja pretposljednji u Europi.

Parodontitis kod trudnica može dovesti do prijevremenog porođaja, pa tako i do manje porođajne težine novorođenčeta. Naime, pretpostavlja se da su bakterije koje su godinama bile prisutne u parodontnim džepovima cirkulacijom došle do placente i prešle placentarnu membranu, upozorava dr. med. dent. Tanja Rosić.

“Znanstvene studije su pokazale da karijesni zubi te bolesti parodonta povećavaju šansu obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, bubrega, opstruktivnih bolesti pluća, moždanog udara, dijabetesa, bolesti kostiju i zglobova te dermatoloških problema poput alopecije areata (ispadanje dlaka u vlasištu)”, napominje dr. Rosić.
Naime, usna šupljina ne može se promatrati kao izolirani prostor, a bakterijska žarišta iz usne šupljine lako će se krvlju proširiti po cijelom organizmu.

“U usnoj šupljini obitava bezbroj raznih bakterija, a neke od njih mogu napasti zube i zubno meso. Štetne bakterije se nalaze u bezbojnom ljepljivom filmu koji nazivamo plak. Zbog nedovoljne oralne higijene nastaju razni upalni procesi, kako na okolnim mekim tkivima tako i na samom zubu, gdje se stvaraju upalna žarišta. Bakterije, zajedno s toksinima, iz tih žarišta šire se dalje i cirkulacijom dolaze do raznih udaljenih organa, na kojima opet izazivaju upalne procese i bolesti”, pojašnjava Rosić.

Hrvatska je na pretposljednjemu mjestu u Europi prema indeksu KEP (ukupan broj karioznih, izvađenih i plombiranih zubi). Iza nas je samo Bugarska. “Paradoksalno je da je, unatoč sve većem tehnološkom napretku i rastu životnog standarda na svim razinama, stanje oralnog zdravlja izrazito nezadovoljavajuće. Kao glavni uzrok tome može se navesti nedovoljna oralna higijena, ali i sve veća konzumacija šećera posljednjih desetljeća”, upozorava stomatologinja.

Loši zubi ne rade samo estetski problem već je cijeli žvačni i probavni sustav ugrožen. “Posljedice gubitka zubi očituju se na čeljusnoj kosti, koja se počinje sve više trošiti, na susjednim i suprotnim zubima, koji se počinju naginjati i pomicati, nastaju promjene u čeljusnom zglobu, otežan je akt gutanja te izgovaranje pojedinih slova”, kaže Rosić.

Zbog otežane žvačne funkcije neki znanstvenici tvrde da loša higijena i manjak zubi povećavaju rizik od nastanka Alzheimerove bolesti. Povezuju to s količinom krvi koja dolazi u mozak, a koja se žvakanjem povećava. Tako je, napominju, uz balansiranu prehranu, za zdravu usnu šupljinu vrlo važna i pravilna, odnosno kvalitetna oralna higijena. “Nažalost, velik postotak ljudi ne četka zube pravilno. Polovica vlakana treba pokrivati desni, a polovica zube. Četkicu treba položiti pod kutom od 45 stupnjeva i polagano je kružnim pokretima voditi od prvog prema posljednjem zubu. Važno je obuhvatiti sve plohe zuba – unutarnje, vanjske i griznu plohu. Takvim četkanjem masira se i zubno meso, a nakon svega važno je očetkati i jezik na kojem se također nakupljaju bakterije”, objašnjava Rosić, pišu 24 sata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.