Kućanski poslovi poput pranja, čišćenja i kuhanja za neke su ljude prava noćna mora. No nova istraživanja pokazuju da takvi poslovi imaju dugoročno pozitivne učinke na zdravlje.

Znanstvenici u Norveškoj dokazali su da usisavanje stana ili košenje trave u dvorištu može biti jednako umjerenoj fizičkoj aktivnosti poput hodanja, piše Daily Mail. Istovremeno, samo sat vremena fizičke aktivnosti na dan, poput pranja posuđa ili kuhanja, može prepoloviti rizik od smrti. Više vježbe znači niži rizik, piše 24sata.

Tvrde kako fizička aktivnost bilo kojeg intenziteta može “smanjiti rizik od smrti”. Norveška School of Sport Sciences u Oslu istraživala je osam postojećih znanstvenih studija koje su uključile 36.000 odraslih ispitanika. Svi su ispitanici bili stariji od 40 godina i dobili su uređaje koji su pratili njihove dnevne aktivnosti. Podijelili su ih u četiri grupe, ovisno o tome koliko su bili aktivni. Pratili su ih tijekom šest godina.

Gotovo šest posto ispitanika, njih 2.149, umrli su tijekom trajanja studije koju su objavili u znanstvenom časopisu British Medical Journal. Voditelj istraživanja, prof. Ulf Ekelund, ustanovio je kako je bilo kakva fizička aktivnost povezana s nižim rizikom od smrti zbog bilo kojeg uzroka. Primjerice, ljudi u grupi koja je bila druga najmanje aktivna imali su 52 posto manju vjerojatnost da će uskoro umrijeti. Oni su sudjelovali u lakšim aktivnostima kroz 60 minuta na dan te su se pet minuta više od najmanje aktivnih bavili umjerenom fizičkom aktivnošću.

U grupi koja je bila najviše aktivna ljudi su imali 73 posto niže šanse od umiranja. Oni su se oko pet sati na dan bavili lakšim poslovima, dok su 24 minute u danu proveli u umjerenim aktivnostima. Koautorica studije dr. Charlotte Edwardson sa Sveučilišta Leicester potvrdila je da fizička aktivnost bilo kojeg intenziteta smanjuje rizik od smrti.

“Ti su rezultati potvrdili izreku da je “raditi nešto bolje od raditi ništa”. Ako ste netko tko tijekom dana ne dosegne razinu umjerene tjelesne aktivnosti, poželjno je da se bavite lakšim aktivnostima poput kućanskih poslova ili ste općenito više na nogama. To ima svoje benefite”, kazala je Edwardson.

Njezin kolega i koautor studije Tom Yates kaže da su rezultati fantastični.

“Ranije se pretpostavljalo da je fizička aktivnost dobra za zdravlje. No ova studija dokazuje da se kroz samo 24 minute na dan koje provedete u šetnji ili u kućanskim poslovima taj učinak može optimizirati, kazao je istovremeno upozoravajući kako svaki sat iznad toga donosi povećani rizik od smrti”, kazao je Yates.

“To znači da ne treba dan provesti sjedeći, ali ni pretjerivati u aktivnostima”, dodao je.

Ranije studije su dokazale da sjedilački način života podiže rizik od razvoja srčanih bolesti, pretilosti, dijabetesa i karcinoma. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta umjerenog vježbanja ili aktivnosti tijekom tjedna. Znanstvenici kažu da su sve studije provodili u SAD-u ili u zapadnoj Europi, pa se rezultati ne odnose na druge populacije. Upozoravaju i kako su ispitanici bili stariji od 40 godina, pa se rezultati ne moraju odnositi ni na mlađe ljude. Ipak, tvrde kako najveći dosad uzorak ispitanika kojima su mjerili sate provedene u sjedenju i u aktivnosti donosi preciznije rezultate od prethodnih studija, piše 24sata.

“Ako želite biti zdravi i neovisni kad ostarite, trebate više raditi na sebi tijekom četrdesetih i pedesetih godina. Uz aerobne vježbe poželjno je hodati, plivati ili biciklirati. Uz ojačavanje mišićne strukture poboljšavamo i našu ravnotežu. Takav način života ne samo da nam dodaje godine, nego dodaje život tim godinama produžujući period u kojem ostajemo fit, zdravi i slobodni od dugoročnih stanja i invaliditeta. Od badmintona do joge, plesa ili tai chija, mnogo je načina koji nam pomažu da dulje ostanemo zdrav”, kazala je Jess Kuehne iz tvrtke Centre for Ageing Better.

Koliko vam vježbanja treba?

Odrasli u dobi od 19 do 64 godine trebali bi:

– tijekom tjedna hodati, biciklirati ili se bavim drugom umjerenom aktivnošću najmanje 150 minuta
– raditi vježbe snage najmanje dva dana u tjednu te obuhvatiti grupe mišića na abdomenu, nogama, kukovima, leđima, prsima, ramenima i rukama
– baviti se intenzivnim vježbanjem barem 75 minuta na tjedan, poput trčanja ili tenisa
– miješati intenzivne i umjerene vježbe najmanje dva dana u tjednu

Stručnjaci ističu da jedna minuta intenzivnih vježbi ima isti učinak na zdravlje kao dvije minute umjerenih vježbi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram