Pogledajte zašto je opasno tijelu oduzeti ugljikohidrate

Pexels

Većina licenciranih stručnjaka za prehranu upozorit će na opasnost odlaska u bilo kakvu krajnost s prehranom. Posebno je zabrinjavajuća buka oko ograničavanja ugljikohidrata, jer tijelu oduzimate jedan od glavnih izvora energije

Prehrana je vrlo osobna stvar. Dok se neki osjećaju najbolje ako redovito uživaju u blagodatima slatkog krumpira, kruha od cjelovitog zrna i smeđe riže, drugi će se osjećati najbolje uz čiste, nemasne proteine i povrće. Neke moderne dijete, poput Atkinsove i ketogene (keto), potiču mršavljenje ograničavanjem ugljikohidrata, što tijelo gura u stanje “ketogeneze” – razdoblje kada tijelo koristi mast kao izvor energije, umjesto ugljikohidrata, piše Ordinacija.hr.

Ne odlazite u krajnost

Većina licenciranih stručnjaka za prehranu upozorit će na opasnost odlaska u bilo kakvu krajnost s prehranom. Posebno zabrinjava trend oko ograničavanja ugljikohidrata, jer kada uklonite hranu poput žitarica, tijelu oduzimate jedan od glavnih izvora energije kao i neke čvrste hranjive tvari. To postaje problem kada se pojave znakovi da ne jedete dovoljno ugljikohidrata poput glavobolje, zatvora, umora, lošeg fizičkog stanja, i mnogih drugih.

Dakle, koliko grama ugljikohidrata vam je stvarno potrebno na dan?

Ugljikohidrati su primarni izvor energije u tijelu. Ključno je imati odgovarajuće količine ugljikohidrata za održavanje mentalne jasnoće, budnosti i mnogih drugih kritičnih tjelesnih funkcija, uključujući pravilnu probavu, imunitet, energiju i rast, kaže registrirana dijetetičarka Maggie Michalczyk, koja ugljikohidrate opisuje kao primarno gorivo za mozak i stanice.

Dijetetske smjernice Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država preporučuju da od 45% do 65% dnevnih kalorija treba dolaziti iz ugljikohidrata. Za prosječnu prehranu od 2000 kalorija, to bi bilo otprilike 900 do 1300 kalorija. Jedan gram ugljikohidrata sadrži četiri kalorije, pa ako računate svoje makronutrijente, to bi bilo između 225 i 325 grama ugljikohidrata dnevno. Prema Michalczyk, naš unos ugljikohidrata trebao bi biti usmjeren na složene ugljikohidrate.

Što su složeni ugljikohidrati?

Evo koji su ugljikohidrati “dobri”, a koje biste trebali uzeti u obzir kao povremene poslastice.

Jednostavni ugljikohidrati su rafiniraniji i prerađeniji, što ih čini manje hranjivim. Hrana s jednostavnim ugljikohidratima uključuje bijelu tjesteninu, kruh i zapakirane grickalice. Oni se nazivaju ‘jednostavnim’ jer se lako probavljaju i apsorbiraju, što također može brže povisiti šećer u krvi, uzrokujući skok i pad, kaže Michalczyk.

Složeni ugljikohidrati, s druge strane, pomažu usporiti skok šećera u krvi i pomažu vam da se dulje osjećate sitima. Michalczyk ojašnjava kako oni daju više održive energije i hranjivih tvari te sadrže vlakna koja im pomažu da se sporije probavljaju, sprječavajući skok šećera u krvi. Michalczyk sugerira da se dovoljan unos vlakana može lako postići ako svojoj prehrani dodate više izvora složenih ugljikohidrata.