Zadnjih godina istraživanja pokazuju pad učestalosti spolnih odnosa u zapadnom svijetu. Rastući individualizam i invazija elektroničkih uređaja nude se kao središnji faktori ovog trenda.

Pandemija covida-19 jako je utjecala na seksualni život stanovništva. Inozemna istraživanja promjena u seksualnosti, u razdoblju prvog zaustavljanja javnog života u proljeće prošle godine, pokazuju da se spolna aktivnost stanovništva u prosjeku smanjila.

Za ovogodišnju zimu, dakle za takozvanog drugog lockdowna, podaci još uvijek nisu dostupni. Zatvaranje lokala i zabrana druženja izvan domaćinstava najviše je pogodila slobodne, koji su odjednom ostali bez značajnih načina za upoznavanje i provođenja vremena s potencijalnim partnerima. Kod onih u partnerskim vezama, učestalo provođenje zajedničkog vremena različito se odrazilo na seksualnost, a i u tom slučaju je kod mnogih stres promijenjenih životnih okolnosti uzrokovao pad želje za seksualnošću.

Za Sloveniju, najnoviji podaci koji bi nam bilo što rekli o događanju na području seksualnosti u zadnjoj godini, nisu dostupni. Što se tiče inozemnih istraživanja možemo zaključiti da smo se i za vrijeme epidemije seksali u prosjeku manje nego inače.

Vrijeme korone je na neki način samo ojačalo trend smanjene učestalosti spolnih odnosa, a koji se već godinama navodi u istraživanjima zapadnog svijeta. U ljeto prošle godine je recimo jako odzvanjalo istraživanje u stručnoj medicinskoj reviji JAMA, koja je izvještavala o povećanju udjela spolno neaktivnih mladih odraslih, prije svega muškaraca, u SAD-u. Između 2000. i 2018. godine se udio mladih muškaraca između 18. i 24. godine, koji u zadnjoj godini nisu imali spolnih odnosa, povećao s 19 na 31 posto.

Među ženama te starosne grupe bila je zapažena manja promjena – udio spolno neaktivnih u zadnjoj godini se povećao s 15 na 19 posto. Opadanje seksualne aktivnosti bilo je vidljivo i u starosnoj grupi od 24 do 35 godina.

“Sve je više dokaza o smanjivanju spolne aktivnosti u zapadnim državama, a posebno u prošla dva desetljeća”, zapisala je u propratnom komentaru psihologinja sa Sveučilišta u San Diegu dr. Jean Twenge. O glavnim uzrocima ovog trenda postoji više teorija, a vrlo vjerojatno se radi o kombinaciji brojnih faktora suvremenog svijeta.

Što se tiče opadanja spolne aktivnosti kod mladih, jedan od tih faktora je prema njenom mišljenju odgađanje odrastanja. “Današnji omladina kasnije počne voziti auto, manje konzumira alkohol, rijetko izlaze iz kuće bez roditelja, rjeđe zarađuju svoj novac od njihovih vršnjaka prošlih desetljeća”. Većina “odraslih” aktivnosti, u koje spada i seksualnost, premješta se u kasniju starosnu dob. “Odrasle aktivnosti međusobno se dopunjavaju. Teže je ići na sastanke i biti spolno aktivan ako niste ekonomski neovisni od svojih roditelja”.

Međutim, to ne objašnjava zapažanje da se učestalost seksa također smanjuje i kod starijih osoba koje su već postale neovisne od svojih roditelja. Tu je dr. Twenge ponudila objašnjenje za koje se već mnogo godina zalaže i o kojem je napisala više knjiga – utjecaj interneta i digitalnih tehnologija. Vrijeme koje provodimo pred ekranima povećalo se na račun druženja uživo.

“Uz stalnu dostupnost zabavnih sadržaja i iskušenje korištenja pametnih telefona i društvenih medija, seksualna aktivnost možda nije tako privlačna kao što je nekad bila. Jednostavno rečeno, danas postoji mnogo više izbora za kasnonoćne aktivnosti nego što je nekada bilo i manje mogućnosti za seks ako su oba partnera zauzeta društvenim mrežama, igranjem računalnih igara ili gledanjem filmova i serija”.

Pri tome, kako je upozorila i sama dr. Twenge, moramo imati na umu da je utjecaj različitih promjena u društvu praktično nemoguće sa sigurnošću povezati s padom seksualne aktivnosti, budući da provođenje istraživanja pod kontroliranim uvjetima nije moguće. Tako možemo samo zaključiti da opisane promjene u društvu vremenski koincidiraju ili su uzročno povezane, što je sa sigurnošću teško tvrditi.

Zapadni svijet se manje seksa

Američko istraživanje nije izolirano. “Činjenica je da istraživanja ne samo kod mladih ljudi nego i kod svih ukazuju na smanjenu učestalost seksualnih odnosa”, rekao je sociolog dr. Ivan Bernik, profesor emeritus Fakulteta za društvene znanosti i dobna istraživanja seksualnih navika stanovništva. “To također pokazuju i istraživanja u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Finskoj…”, kaže on.

Ali zašto u visoko seksualiziranoj kulturi kao što je naša, gdje se seks vije s ekrana i plakata i prati nas na svakom koraku, kopni interes za seksualnost? “Jedno od mogućih objašnjenja je da su ljudi jednostavno zasićeni seksualnošću.”

Još jedan važan aspekt je promjena odnosa među spolovima. S emancipacijom seksualnost postaje više demokratična i ravnopravna. “Seksualnost je postala stvar dogovora, pregovora, oba partnera moraju se složiti. Organiziranje seksualnosti postalo je kompliciranije nego što je nekad bilo.”

Također se slaže da seksualnost u ovo doba jednostavno ima više konkurencije u drugim aktivnostima. “Danas živimo u društvu doživljaja. U slobodno vrijeme pokušavamo doživjeti sve što je moguće, pretrpani smo brojnim aktivnostima. Samo pogledajte brdo opreme koju ljudi uzimaju na odmor.”

“Ljudi stalno tražimo neke nove podražaje i seksualnost je u tom kontekstu postala manje važna. Kada razgovaram s predstavnicima starijih generacija, često mi kažu da su se u mladosti seksali praktično svake noći jer nije bilo šta drugo da se radi.”

Manje “prigodnog” seksa

S obzirom da je pad, kojeg pokazuju istraživanja, najizrazitiji u seksualnim odnosima izvan partnerskih odnosa, općem padu njihove učestalosti zasigurno je doprinijela i promjena u zakonitosti partnerskih odnosa. Naime, promijenio se tip odnosa. Mnogo je lakše prekinuti partnerske veze nego što je to nekad bilo. Društvenog pritiska za održavanje veze po svaku cijenu nema više. Uspostavila se takozvana serijska monogamija.

“Partnerske veze često su kraće, vremenski ograničene, iako je na početku možda prisutna drugačija želja”, kaže Bernik. “Nekada su veze bile uglavnom dugotrajne, doživotne. To je dramatična promjena. Mladi već do 30 godina imaju iza sebe u prosjeku tri ozbiljna partnerstva.” Prilika za “prigodan” seks je sve manje.

Kao što u knjizi Intimni životni stilovi studenata i studentica iz 2018. godine upozoravaju istraživači s Fakulteta društvenih znanosti, isti trend pokazuju i uzastopna istraživanja seksualnog života njemačkih studenata, ukazujući da njihova seksualnost postaje ujedno sve više serijska i monogamna. Također,  i u Njemačkoj je takav “studentski seksualni život” sve više “zarobljen” u uzastopnim partnerskim vezama, a sve manje seksualnih aktivnosti događa se u manje-više prolaznim i neobaveznim susretima”.

Istraživanje seksualnosti u Sloveniji

Za Sloveniju nema aktualnih podataka koji bi nam mogli reći je li trend smanjenja učestalosti seksualnih odnosa prisutan i u Sloveniji. Međutim, posljednjih godina pojavila su se tri veća istraživanja. Dr. Irena Klavs iz Nacionalnog instituta za javno zdravstvo je već 2017. godine završila drugo nacionalno istraživanje o seksualnosti, ali kako još nije uspjela objaviti podatke u nekoj od stručnih revija, još uvijek nije spremna to javno podijeliti.

U posljednjem desetljeću nastale su i dvije studije provedene na mlađoj populaciji, koje su obavili istraživači s Filozofskog fakulteta i Fakulteta društvenih znanosti Univerziteta u Ljubljani. Prvo su proveli istraživanje o intimnim životnim stilovima studentica i studenata, koje su završili 2012. godine, a 2016. godine pitali su i srednjoškolce o njihovim stavovima i iskustvima u seksualnosti. Pitanje učestalosti seksualnih odnosa bilo je sadržano samo u istraživanju među studentima, ali zato što je bilo prvo te vrste, nije bilo moguće iznijeti zaključke o trendovima.

“Iz podataka koje imamo na raspolaganju bilo bi teško zaključiti jesu li današnje generacije mladih manje seksualno aktivne”, rekla nam je sociologinja dr. Alenka Švab s Fakulteta društvenih znanosti, jedna od autorica istraživanja o studentskoj i srednjoškolskoj populaciji. “U usporedbi sa starijim generacijama, svakako postoje kvalitativne razlike.”

Današnji mladi ljudi imaju znatno liberalnije stavove prema seksualnosti od prošlih generacija, imaju veću toleranciju i razumijevanje za različite seksualne manjine i različitu seksualnu praksu. Međutim, njihovo ponašanje ne prati taj trend. Štoviše, obratno.

“Većina seksualnosti događa se u kontekstu partnerskih odnosa”, kaže Švab. Seksualnost je u odnosu na alkohol i drogu relativno niska, pokazuju naša istraživanja. “Možemo reći da reputacija mladih kao neodgovornih i nepromišljenih zasigurno nije istinita.” Stabiliziralo se i vrijeme prvog seksualnog odnosa, koje se u posljednjih nekoliko decenija stalno snižavalo.

Izgubljena nevinost

Što se tiče trendova u seksualnosti mladih, u posljednjih nekoliko desetljeća mnogo se pažnje posvećivalo snižavanju prosječne starosti pri prvom seksualnom odnosu. “Ovaj pad počeo je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, prvo kod muškaraca, a nešto kasnije kod žena”, kaže dr. Ivan Bernik. Zadnja istraživanja pokazuju da se taj trend umirio. “Prosječna starost kod prvog seksualnog odnosa više ne opada i ostaje na ‘sigurnoj’ strani”, konstatira dr. Alenka Švab.

U studiji provedenoj među srednjoškolcima u dobi između 16 i 17 godina, prosječna dob za prvi seksualni odnos bila je nešto ispod 16 godina, kako kod djevojčica tako i kod dječaka, a oko polovice onih koji su sudjelovali u studiji nisu imali seksualni odnos. U istraživanju među studentima, kod kojih je udio onih koji još nisu imali seksualni odnos poprilično manji, prosječna starost kod prvog seksualnog odnosa bila je 17 godina za žene i 17,5 godina za muškarce.

“Nevinost i gubitak nevinosti su u našim istraživanjima prikazani kao vrlo važni, vrlo cijenjeni događaji”, rekla je dr. Alenka Švab. I u ovom slučaju ne radi se o tome da bi nevinost kao vrijednost imala veliki značaj u smislu društvenih normi. “Iz odgovora mladih ne proizilazi da se ovdje radi o povratku u tradicionalizam, nego da se radi prije svega na vrijednostima individualizma, brige o vlastitoj životnoj priči.”

U suštini, danas djevojke manje podliježu društvenim pritiscima nego mladići. “Kod razloga za prvi seksualni odnos je kod mladića još uvijek prisutan pritisk da izgube nevinost, kako bi se time potvrdili u društvu.”

Mladi: Liberalni u stavovima, suzdržani u ponašanju

Mladi postaju sve liberalniji u svojim stavovima, ali to se ne odražava u njihovom seksualnom životu. Da je situacija do neke mjere paradoksalna, priznaje i dr. Ivan Bernik.

“U suštini, s obzirom da seksualni moral postaje sve labaviji, možemo očekivati veći promiskuitet, ali događa nam se suprotno. Sva istraživanja pokazuju da su mladi ljudi mnogo odgovorniji nego što su nekad bili.”

Ovdje se ne radi o konzervativnosti, već o povratku “tradicionalnim” vrijednostima, upozorila je dr. Alenka Švab. “Značaj današnjeg ponašanja drugačiji je od onog koji je bio prije 50 godina. Danas se radi o imperativu kvalitete partnerskog odnosa, traženju idealnog partnerskog odnosa.” Više se ne radi o potrazi za društvenim normama, već o osobnim vrijednostima i preferencama. “Iz odgovora mladih ne proizilazi da se radi o povratku u tradicionalizam, nego se govori prvenstveno o vrijednostima individualizma, brizi o vlastitoj životnoj priči.”

Čak se i među mladima uvriježila takozvana serijska monogamija, zakletva na ozbiljne partnerske veze koje su vremenski ograničene. Jako se povećao značaj partnerskih odnosa. Sve više mladih ima svoj prvi seksualni odnos i kasnije seksualne odnose u okviru partnerske veze, kazao je dr. Bernik. “Rekao bih da je ovaj trend prije svega povezan s većom tolerancijom roditelja. Roditelji bolje prihvaćaju partnerske odnose svoje djece nego njihove seksualne odnose. Seksualnost mladih se nekako udomaćila.”

Ponekad su mladi to uglavnom radili protiv volje svojih roditelja, a danas mnogo češće nailaze na razumijevanje. “Zbog toga je i odgovornost mladih ljudi u ovoj oblasti veća nego što je nekad bila. Oni osjećaju da je seksualnost njihov izbor i sukladno tome osjećaju i odgovornost za donošenje pravih odluka.”

Kvaliteta ispred količine

Smanjuje li se onda učestalost seksualnih odnosa? Jesmo li svjedoci pada seksa? Dostupni podaci svakako pokazuju u tom pravcu. Naravno da je sasvim moguće, kao što je u pratećem intervjuu upozorio hrvatski seksolog dr. Aleksandar Štulhofer, da danas zbog liberalizacije društvenih normi o seksu govorimo lakše i iskrenije, a s tim možda i manje pretjerujemo kada nas istraživači pitaju o našim seksualnim podvizima.

Svakako smo postali zahtjevniji i izbirljiviji u našoj seksualnosti. Sve više nas nije briga u kakve seksualne prakse se upuštaju drugi, i uvijek nam je važnije u što se sami upuštamo kako se ne bi kasnije kajali.

“Što je seksualni moral labaviji, to se više povećava značaj osobnog izbora u seksualnosti. S ove točke gledišta, možda je seksualnost postala zahtjevnija nego što je bila”, kaže dr. Ivan Bernik. Nekada su važni koraci bili jasno definirani – kada je vrijeme za prvi seksualni odnos, kada je vrijeme za udaju, u vezi je nekada trebalo ustrajati… Danas tih pravila više nema odnosno vrlo su labavo definirana.

“Danas seksualnost od nas stalno zahtijeva razmišljanje i odlučivanje. Seksualnost i intimnost su postale svakodnevni plebiscit. Skoro svaki dan se moramo zapitati hoćemo li ostati s našim trenutnim partnerom. Nema nikakve vanjske prisile, sami moramo donositi odluke i onda razmišljati o ispravnosti naših odluka, pri čemu cvjeta posao psihologa i seksualnih terapeuta”, kaže Bernik, prenosi N1 Slovenija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.