U medijima često čitamo i slušamo o magnitudi i intenzitetu potresa. Znače li ova dva pojma isto i ako ne, koja je razlika između njih? Odgovor na prvo pitanje glasi: ne. O značenju magnitude i intenziteta potresa pročitajte u nastavku.
Magnituda potresa je relativna mjera oslobođene energije u potresu. To je neimenovan broj, a uobičajene vrijednosti magnitude nalaze se u granicama između 1 i 9, iako je skala magnitude otvorena i s gornje i s donje strane. Veoma slabi potresi mogu imati i negativnu magnitudu (pošto je magnituda definirana logaritamskom funkcijom). Dakle, magnituda je ekvivalentna energetska mjera potresa vezana za njegovo žarište, što znači da ne ovisi od dubine hipocentra. U čast seizmologa Charlesa Richtera, koji je 1935. godine matematički definirao magnitudu kao energetsku mjeru dogođenog potresa, ovaj parametar potresa se naziva i Richterova magnituda, piše Seizmološki zavod Crne Gore, prenosi City Magazine.
Intenzitet potresa izražava stupanj površinskih učinaka potresa – na građevinskim objektima, tlu i ljudima. Izražava se skalama od I do XII stupnja za tzv. Merkalijevu (Mercali – Cancani – Siebergovu) skalu, ili kratko MCS, kao i ekvivalentne, ali znatno detaljnije skale: EMS-98 (Europska Makroseizmička Skala iz 1998. godine), odnosno MSK-64 (Medvedev – Sponhauer – Karnik skala definirana 1964. godine). Skala intenziteta u opsegu I-IX stupnja je tzv. Japanska skala. Skale intenziteta su opisne i tekstualno izražavaju efekte potresa na zemljinoj površini, stoji na stranici Seizmološkog zavoda Crne Gore.
Na istoj službenoj stranici se nalaze i opisi svih stupnjeva intenziteta potresa, koje možete u cijelosti pročitati u nastavku:
I stupanj – Ne osjećaju ga ljudi, registriraju ga samo seizmografi;
II stupanj – Reagiraju samo vrlo osjetljive osobe u stanju mirovanja;
III stupanj – Osjeti ga više ljudi u unutrašnjosti zgrade;
IV stupanj – U kućama ga osjeti veći dio stanovnika, a na otvorenom samo pojedinci. Posuđe i prozori zveckaju. Pojedinci se bude iz sna;
V stupanj – Osjete ga mnogi i na otvorenom prostoru. Predmeti koji slobodno vise, zanjišu se. Kod pojedinaca izaziva manju paniku;
VI stupanj – Osjete ga sve osobe i bježe iz kuće. Slike padaju sa zidova. Na slabije građenim zgradama nastaju prva oštećenja;
VII stupanj – Ruše se dijelovi namještaja u stanovima. Oštećenja se javljaju i na kvalitetnim kućama. Pojavljuju se pukotine na zidovima. Ruše se dijelovi dimnjaka na kućama, pada crijep s krovova. Na slabijim objektima su moguća veća oštećenja;
VIII stupanj – Većina ljudi otežano ostaje na nogama. Javljaju se oštećenja na 25% kuća, a neke slabije se ruše. U vlažnom tlu i na padinama javljaju se manje pukotine;
IX stupanj – Opća panika. Oko 50% kuća znatno je oštećeno, mnoge se ruše, a većina je neupotrebljiva za daljnje stanovanje;
X stupanj – Teška oštećenja javljaju se na oko 75% objekata, a većina njih se ruši. U tlu nastaju pukotine širine do nekoliko centimetara. S padina se odronjavaju stijene i stvaraju se velika klizišta u tlu;
XI stupanj – Ruše se sve zidane zgrade. U tlu nastaju široke pukotine iz kojih prodire voda s pijeskom i muljem. Javljaju se veliki odroni;
XII stupanj – Nijedan objekt ne može opstati. Tlo i reljef mijenjaju izgled, urušavaju se jezera, dok rijeke mijenjaju svoja korita.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!