Povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja Franje Kresnika, u sklopu programskog pravca Doba moći Europske prijestolnice kulture otvorena je izložba posvećena životu i radu Franje Kresnika, čovjeka koji je svojom ljubavi prema violini nadišao sve političke granice svog vremena.

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoj primorja Rijeka, u petak, 6. prosinca otvorena je izložba Violinom iznad granica/Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona. Franjo Kresnik svojim je životom i djelom koje je ostavio Rijeci u naslijeđe, jedan od arhetipskih protagonista programske cjeline Doba moći projekta Europske prijestolnice kulture, koji Rijeku, grad koji je u posljednjih 100 godina promijenio sedam država, predstavlja laboratorijem europske povijesti, svijesti i savjesti.

Otvorenje izložbe započelo je koncertom Violina i harfa u europskim salonima – koncert na Stradivarijevoj i Guarnerijevoj violini. Na violini je svirao Marco Bronzi uz pratnju Davida Buranija na harfi.

Izložbu su prigodnim govorima otvorili ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Nikolina Radić Štivić; autorica izložbe Tamara Mataija; autor izložbe Fausto Cacciatori ispred Musea del violino Cremona; predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić; direktorica partnerstava i komunikacija RIJEKE 2020 Irena Kregar Šegota; praunuk dr. Franje Kresnika, Rene Kresnik; riječki gradonačelnik Vojko Obersnel; gradonačelnik Cremone i predsjednik Fondacije Museo del Violino, prof. Gianluca Galimberti i generalni konzul Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj, Paolo Palminteri.

Autori izložbe su Tamara Mataija, Fausto Cacciatori i Tea Perinčić.

Franjo Kresnik – liječnik koji je čitao violine

Cijenjeni liječnik, Franjo Kresnik u povijesti će ostati zapamćen i kao čovjek koji je imao moć čitati violine, koji je samo po zvuku mogao prepoznati autora i godinu proizvodnje i koji se više nego itko približio nenadmašnom misteriju gradnje violina Antonija Stradivarija i Giuseppea Guarnerija del Gesú, majstora koji su svoje violine stvarali u talijanskom gradiću Cremona na prijelazu sa 17. na 18. stoljeće.

Zbog svoje predanosti, ali i činjenice da se toliko približio misteriju gradnje ovih danas najpoznatijih svjetskih violina, Kresnik je ostao zapamćen i kao jedan od najvećih autoriteta u poznavanju kremonske graditeljske tradicije.

Franjo Kresnik, rodio se u Beču 1869. godine, ali se s roditeljima preselio u Rijeku kao jednogodišnje dijete. U dobi od 8 godina počeo je učiti violinu kod profesora Scaramelija, no umjesto željenog nastavka obrazovanja na Bečkom konzervatoriju, na zahtjev i želju roditelja upisao je studij medicine. Po dovršetku specijalizacije za pedijatriju na klinici za pedijatriju u Innsbrucku 1900., oženio je Bertu

rođ. Baron te se vratio u Rijeku gdje je otvorio privatnu liječničku praksu. Slovio je za izvrsnog pedijatra, a svoje usluge pacijentima slabijeg imovinskog stanja nije naplaćivao.

Paralelno sa svojim liječničkim poslom, Kresnik je i dalje njegovao svoju ljubav prema glazbi, a budući da karijera violiniste više nije bila opcija, u svojim tridesetim godina fokus je prebacio na gradnju violina. Najviše se zainteresirao za tehniku izrade kremonskih violina, zbog čega je proučavao kako stručnu literaturu, tako i instrumente, budući da su glasovite kremonske radionice 17. i 18. stoljeća tada već odavno bile zamrle. Često je stoga boravio u muzeju u Cremoni proučavajući Stradivarijevu ostavštinu, kao i u Beču proučavajući zbirku Theodora Hämmerlea, punu vrhunskih kremonskih violina.

Najstarija Krenikova violina pohranjena u riječkom Muzeju predstavlja kopiju rada Antonija Stradivarija, međutim, Kresnik se u radu najviše naslanjao na Guarnerijeve principe rada.

Franjo Kresnik odigrao je i ključnu ulogu u osnivanju danas svjetski poznate Međunarodne škole za liuteriju u kojoj je prvi instruktor bio upravo njegov učenik Carlo Schiavi.

Prilikom istraživanja tajne izrade kremonskih violina, Kresnik je nastojao rekonstruirati recepturu starog kremonskog laka kojim su se violine premazivale i proučio je svu raspoloživu literaturu i prikupio sve sastojke koji su mogli biti dostupni graditeljima violina u razdoblju od 16. do 18. stoljeća, kao i podatke o bojama, gradacijama i receptima. Počeo je i sam eksperimentirati, a prema vlastitim riječima, pripremio je i koristio lak po kremonskoj recepturi, elastičan, otporan i baršunastog opipa, a valja dodati i kako ga je ova tema zaokupljala cijelog života. Za vrijeme svog života izradio je ukupno 52 violine, 2 viole, 2 violončela, te instrumente za Holdenov gudački kvartet iz New Yorka – 2 violine, violu i violončelo.

Franjo Kresnik bio je korak ispred svog vremena, vjeran životu u Rijeci, posvećen razvoju izrade violina u Cremoni, a u društveno i politički burnom razdoblju između dva svjetska rata utjelovio je istinskog građanina Europe, stavljajući važnost znanja i humanosti ispred granica koje je često i sam kako doslovno tako i simbolički prelazio.

U Rijeci izložene Stradivarijeva i Guarnerijeva viloina

Osim što posjetiteljima otkriva najvažnije detalje iz života i rada ovog riječkog liječnika i svjetski poznatog stručnjaka za gradnju gudačkih instrumenata, izložba nastala u partnerstvu s Muzejem violina iz Cremone – rodnog mjesta violine, u Rijeku nam je donijela i neke od najpoznatijih glazbala na svijetu, među kojima i po jedno originalno djelo Antonija Stradivarija i Giuseppea Guarnerija del Gesú.

Centralni dio izložbe „Violinom iznad granica/Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona“ je osam instrumenata velike vrijednosti koji su u Rijeku stigli iz Cremone. Instrumenti o kojima skrbi Muzej violina iz Cremone dio su mreže „Prijatelji Stradivarija“ koja okuplja ljude koji posjeduju, proučavaju, koriste ili skrbe o instrumentima izrađenima na tradicionalan kremonski način.

Posjetitelji izložbe tako imaju priliku vidjeti violinu Antonija Stradivarija iz 1734. godine poznatu pod nazivom „Lam ex Scotland University“. Ime, kao i mnoge druge violine, nosi po sadašnjem ili bivšem vlasniku, a na sebi ima originalnu Stradivarijevu etiketu iz 1734. godine. Izložena je i violina

Giuseppea Guarnerija del Gesú, također iz 1734. godine koja nosi ime Principe Doria i koja na sebi ima originalnu Guarnerijevu etiketu.

Osim ovih, na izložbi su izložene i violine Carla Schiavija koji je bio Kresnikov učenik i prvi instruktor u Međunarodnoj školi za liuteriju u Cremoni, te violine njegovog učenika Pietra Tatara, zatim violine Gaetana Sgarabotta i Iginija Sdercija, viola Ferdinanda Garimbertija, te violončelo Vicenza Cavanija – redom pobjednički gudački instrumenti s natječajne izložbe u Cremoni 1937. godine organizirane u sklopu Stradivarijevih svečanosti kojima je prisustvovao i dr. Franjo Kresnik.

Posjetitelji imaju priliku vidjeti i violinu visoke akustične kvalitete koju je Kresnik 1910. godine izradio prema Guarneriju, te njegovu najstariju violinu koja je pohranjena u muzeju, a datira iz prvog desetljeća 20. stoljeća.

Kremonski način izrade violina uvršten je na Popis nematerijalne svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Generalni pokrovitelj izložbe je Generalni konzulat Italije u Rijeci uz podršku Talijanske Unije, Festivala Kvarner, a program financijski i opremom podržavaju Infobip i Prostorija.

Izložba se sufinancira sredstvima Ministarstva turizma RH, Ministarstva kulture RH, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.

Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2021. godine, a kremonske violine će se moći pogledati do 8. ožujka 2020.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.