U filmu Marsovac, lik Matta Damona, Mark Watney zapeo je na crvenom planetu i nema ništa drugo za jesti osim krumpira. Sada, 36-godišnji Australac ide na istu dijetu. Samovoljno.
U pokušaju da smanji kilažu i poboljša svoju “vezu” s hranom, Andrew Taylor odlučio je godinu dana jesti samo krumpir. Hoće li mu taj pothvat uspjeti ili je trebao odabrati neku drugu hranu na kojoj će živjeti?
VEZANE VIJESTI
U prvih mjedec dana izgubio je 10 kilograma, povećala mu se razina energije i smanjile šanse da dobije dijabetes i druge kronične boleste. No što će se dogoditi na duge staze?
Dovoljno proteina i masti?
Jesti oko tri kilograma krumpira dnevno donosi malo više od 2000 kilokalorija – dovoljnu razinu za nešto većeg muškarca koji želi smršaviti. Iako su krumpiri fantastičan izvor karbohidrata i vlakana, Taylor bi se mogao mučiti s razinom proteina koju dobiva. Čovjeku od 120 kilograma potrebno je do 90 grama proteina, a on će na “krumpir dijeti” dobivati samo 60 grama.
Krumpiri su također siromašni mastima (samo 9 grama na 3 kilograma) tako da Taylor neće dobivati ni dovoljno masnih kiselina ni dovoljno masti za pomoć apsorbcije vitamina A, D, E i K.
Vitamini i minerali
Taylor će ipak dobivati dovoljno tiamina, niacina, vitamina B6, vitamina C, kalija, magnezija i fosfora. Dodajući u svoju dijetu i slatki krumpir povećao je šanse za dovoljan unos vitamina A i E te željeza i kalcija, ali mu u dijeti i dalje nedostaje vitamina D i B12.
Izlaganje suncu, što u Australiji ne bi trebao biti problem, trebalo bi biti dovoljno što se tiče vitamina D, ali ako ne uzme nadomjestak, njegove zalihe vitamina B12 mogle bi ponestati do kraja godine. Dugoročni manjak vitamina B12 izaziva anemiju, a moguće je i nepovratno oštećenje živaca.
Još jedan problem s njegovom krumpir dijetom je nedostatak minerala, posebno cinka. Manjak istoga može uzrokovati smanjeni imunitet pa čak i gubitak okusa.
Od ostalih minerala mogli bi mu nedostajati klorid, selenij i jod. U tome bi mu mogla pomoći sol obogaćena jodom, a sadrži i klorid, no i dalje je problem manjak selenija što ponovno može izazvati niz problema kao što je smanjeni imunitet ili probleme sa štitnjačom.
Postoji li nešto bolje od krumpira?
Jesti samo jednu vrstu hrane vjerojatno ne može izazvati nikakvu štetu kratkoročno, ali koliko je poznato ne postoji nijedna vrsta hrane koja sadrži sve što je potrebno odraslom tijelu na duge staze. Kad je već Taylor odabrao dijetu koja sadrži samo jednu hranu, krumpiri su vjerojatno najbolje što je mogao odabrati jer sadrže širi krug aminokiselina, vitamina i minerala od bilo koje druge, slične hrane kao što su tijesto ili riža. Da je odabrao neku hranu životinjsko porijekla ne bi dobivao dovoljno vlakna, minerala i antioksidansa. Voće i povrće je pak siromašno proteinima i mastima.
Zeleno nije uvijek zdravije
Krupir između ostalog proizvodi i solanin, glikoalkaloidni otrov. Njegova razina u gomolju krumpira ili komercijalnim varijantama je uglavnom mala, ali gomolji koji su na neki način oštećeni ili nisu skladišteni na prikladnom mjestu postanu zeleni i proizvode više solanina. Jesti čak i najmanju količinu zelenog krumpira može izazvati mučninu i povraćanje, grčeve, groznicu, vrtoglavicu i glavobolju.
Toksična doza još uvijek nije definitivno određena i nije jasno koliko se dobro solanin apsorbira ni skuplja li se kada se jede u malim količinama ili kroz duže vrijeme. Zna se je sigurno jesti “normalne” količine krumpira (do 300 grama) dnevno, no je li sigurno jesti deset puta veću količinu nije poznato.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
