Zašto se datum početka proljeća mijenja svake godine?
Postoje dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba. Meteorolozi se vode meteorološkim sezonama, koje se temelje se na godišnjim padanjima i rastu temperature te stanju atmosfere. Meteorološka sezona koordinira s kalendarom kako bi godišnja doba podijelila na četiri tromjesečna godišnja doba.
Korištenjem ovog sustava godišnja doba su definirana kao: Proljeće (ožujak, travanj, svibanj), ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz), jesen (rujan, listopad, studeni) i zima (prosinac, siječanj, veljača). Ovim sustavom proljeće počinje 1. ožujka i traje do 31. svibnja.
Druga metoda izračunavanja godišnjih doba se temelji na astronomskim sezonama. Oni se odnose na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce, uzimajući u obzir ravnodnevicu (kada je duljina dana točno jednaka duljini noći) i solsticij (najduži i najkraći dani u godini).
Tehnički rečeno, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca. Razlog zbog kojeg prvi dan proljeća nije uvijek isti dan je nesavršenost našeg kalendara i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca.
Prema Akademskom Astronomskom Društvu – Rijeka proljeće je ove godine u naše krajeve došlo 20. ožujka u 17.15 sati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
