Nije svejedno što radite u koje doba dana.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Birminghamu proučavali su pacijente u bazi podataka liječnika opće prakse. Analizirali su ih dvije godine nakon što su primili cjepivo protiv gripe i zaključili kako su bolje prošli oni koji su cijepljeni u prvoj polovici dana. U tijelu su imali puno veću koncentraciju antitijela zaduženih za borbu protiv bolesti od onih koji su to obavili u popodnevnim satima, prenosi Daily Mail.
6 sati – šansa od srčanog udara veća je između šest sati ujutro i podneva, i to za čak 49 posto. Tada je naša krv ljepljivija i sklonija zgrušavanju, a uz to krvni tlak u tijelu naglo poraste nakon buđenja. Stručnjaci savjetuju pacijentima koji piju lijekove za razrjeđivanje krvi, da to naprave odmah nakon buđenja te da u krevetu ostanu još sat vremena.
7 sati – peludna groznica, migrena i bol reumatoidnog artritisa doživjet će vrhunac u to doba dana.
8 sati – u ovo doba nemojte vježbati imate li obiteljsku povijest bolesti srca jer kardiovaskularni sustav u to doba nije spreman za dodatni napor. Također, ako radite na bebi, ovo doba dana idealno je za seks jer je tada broj spermija najviši.
9 sati – to je najidealnije vrijeme za odlazak na operaciju jer su između devet sati i podneva najmanje šanse kako će nešto poći po zlu.
10 sati – idealno vrijeme za ispit ili važnu poslovnu prezentaciju. Mozak je odmoran i tad najbolje barata informacijama.
11 sati – ovo vrijeme savršeno je za organiziranje i rješavanje složenih zadataka. Logičko zaključivanje, koncentracija i kratkoročna memorija najbolji su od kasnog jutra do ranog popodneva.
12 sati – bol i ukočenost kod osteoartritisa je na vrhuncu u popodnevnim i večernjim satima.
13 sati – u ovo doba ste vjerojatno gladni i dobro je pojesti bananu kako bi se zavarala glad. Ovo doba idealno je za glavni obrok ako popodne imate namjeru vježbati jer će tijelo imati dovoljno vremena da probavi hranu.
14 sati – to je doba dana kada se ljudi najviše osjećaju iscrpljeno i teško im se koncentrirati. Tad su najskloniji posegnuti za slatkišima.
15 sati – savršeno vrijeme za izbjegavanje bilo kakvog medicinskog zahvata jer su, kao što je spomenuto ranije, najveće šanse da između 15 i 17 sati nešto krene po zlu.
16 sati – aerobne vježbe najbolje je raditi u kasnim popodnevnim satima. Funkcija pluća, odnosno disanje najbolje je između 16 i 17 sati.
17 sati – ako ste vježbali, pojedite proteinski obrok kako bi se razina šećera u krvi vratila u normalu. Proteini su dobri i za oporavak mišića.
18 sati – teške fizičke poslove i vježbanje s utezima najbolje je raditi između 18 i 20 sati jer mišići tad imaju najviše snage, a kardiovaskularna učinkovitost i fleksibilnost su na vrhuncu.
19 sati – u ovo doba dana izbjegavajte hranu, ali ne i vodu. Ako to prakticirate između 19 sati i 6 sati ujutro, šanse da ćete izgubiti višak kilograma su puno veće.
20 sati – vrijeme za zadnju kavu ako ne želite imati problema sa spavanjem.
22 sata – oboljeli od astme tad bi trebali koristiti preventivni inhalator. Istraživanja su pokazala da je vrhunac napada astme između 2 i 4 sata ujutro.
23 sata – imate li probleme s probavom, u ovo vrijeme uzmite sredstvo koje neutralizira želučanu kiselinu koja je na najvišoj razini između 20 sati i dva sata ujutro. Osim toga, kiselina dolazi u jednjak puno lakše u ležećem položaju, pišu 24 sata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
