Stari Grci su u njima vidjeli poruke bogova, a Egipćani stanje u kojem se oslobađaju od svjetovnih briga - snovi od davnina intrigiraju civilizacije i znanstvenike. Prema nekima oni otkrivaju što ljude muči u javi zbog čega ih se naziva vladarima podsvijesti. Mističnost koja ih obavija omogućila je da ih se tumači na više različitih načina.

Dojenčad gotovo 70 posto svog života provede spavajući, a polovicu tog vremena sanja. Vjeruje se kako sanjaju o svakodnevnim stvarima kao što su hranjenje, mirisi i osjećaj zadovoljstva. Nagađa se kako se prve noćne more javljaju oko druge godine života, piše Interesting Things.

Ljudi trećinu života provedu spavajući, a tijekom noći imaju oko pet snova. Snovi traju oko sat i pol.

Jedan od najčešćih snova je onaj o padanju ili o letenju. Tijekom spavanja mozak paralizira mišiće, a nakon buđenja oni se stisnu, što stvara osjećaj padanja odnosno plutanja. Moguća je i paraliza koja traje dulje pa se budan čovjek ne može pomaknuti. Ovaj poremećaj može biti zastrašujući, ali je zapravo bezopasan. 

Iako se spavanje povezuje s mirom i odmorom, tijekom snova mozak je jednako aktivan kao u budnom stanju. Osim toga puls se ubrzava, dok je ostatak tijela privremeno paralizira.  

Snovi su češće negativni nego pozitivni. Najčešće izazivaju osjećaj ljutnje, straha i tuge s time da su negativne emocije prisutnije u muškim snovima. Glavni likovi muških snova u 70 posto slučajeva su muškarci dok žene podjednako sanjaju oba spola. 

Ne sanjaju svi ljudi u boji, gotovo 12 posto njih sanja isključivo u crno-bijelom tonu.