Sarah Darwin, prapraunuka velikog biologa Charlesa Darwina, nije mogla spavati kad je na veliko iznenađenje začula veselo cvrkutanje slavuja pod prozorom svoje sobe u Berlinu.

“Živjeti u centru europske metropole i čuti slavuje pod prozorom svoje spavaće sobe, to je nevjerojatno iskustvo”, rekla je Sarah Darwin koja je botaničarka kao i njezin slavni predak.

Uzbuđena zbog pjeva slavuja, Darwin je pokrenula građanski projekt kojim je namjeravala istražiti zašto ta fizički neugledna ptica, ali prepoznatljiva pjeva, voli Berlin. Berlinski prirodoslovni muzej, gdje Darwin radi, zamolio je da šetači gradskim parkovima snime mobitelima poj slavuja i posebnom ga aplikacijom pošalju stručnjacima.

Znanstvenici su htjeli mapirati gradska staništa slavuja, a zanimalo ih je ujedno imaju li slavuji koji obitavaju u različitim dijelovima Berlina i “različite dijalekte”.

“Ono što stvarno uzbuđuje jest činjenica da je u Berlinu, suprotno od Engleske gdje je populacija slavuja u oštrom padu zadnjih desetljeća, trend zapravo pozitivan”, kazala je botaničarka Silke Voigt-Heucke, koja koordinira projekt.

Znanstvenici procjenjuje da populacija slavuja u Berlinu u posljednjih 15 godina raste po stopi od šest posto godišnje. Vjeruje se da u njemačkoj prijestolnici sada živi između 1200 i 1700 parova slavuja. I dok je urbanizacija prisilila divlje životinje da napuste većinu europskih gradova i gradskih središta, veliki dijelovi Berlina još su uvijek zeleni.

Bogat repertoar

Ali ono što, čini se, slavuje najviše privlači netipična je njemačka neurednost kada su parkovi posrijedi. “Mi svoje parkove i vrtove u Berlinu ostavljamo pomalo neurednima, a slavujima to treba”, rekla je Darwin. “Oni se gnijezde na tlu i treba im gusta vegetacija kao zaštita od mačaka, pasa, drugih ptica”.

“Ako vrtove održavate tako da u njima prevladavaju travnjak i pokoje stablo, slavuji se nemaju gdje gnijezditi”, objasnila je Darwin. “Berlin je poseban po tome, pomalo neuredan, i to moramo sačuvati. Moramo naučiti vidjeti ljepotu u toj svojevrsnoj divljini”, kazala je.

Znanstvenici su već u prvim analizama svoga projekta otkrili da je repertoar slavuja bogatiji nego što se mislilo. Voigt-Heucke kaže da su već katalogizirali 2300 različitih stanci, a smatraju da bi ih moglo biti mnogo više. Sada istražuju usvajaju li ptice i “regionalne dijalekte”.

“Već možemo reći da su neke od tih stanci češće u Berlinu i Brandeburgu, pokrajini koja okružuje grad”, rekla je Voigt-Heucke. “Nadamo se da ćemo otkriti drugačije tipove stanci u Bavarskoj ili Ruhru”, dodala je.

Sarah Darwin kaže da je projekt već ispunio svrhu “povezivanja ljudi s prirodom”. “Mnogo je onih koji su nam se pridružili i slave dolazak slavuja u grad. Jedan mi je muškarac rekao: ‘Prije sam hodajući do posla običavao staviti slušalice na uši i slušati glazbu. Sada ih skidam i slušam ptice'”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.