Većina ranijih istraživanja utjecaja crijevne mikroflore na zdravlje bilo je usredotočeno na njen utjecaj na probavni sustav, ali nova istraživanja pokazuju da je povezana i sa tjelesnom masom i imunološkim sistemom.
Najnovija istraživanja su usredotočena na njenu ulogu i komunikacijsku vezu izmedu crijevne mikroflore i mozga.
Prema novom radu, objavljenom u časopisu “Neuropsychiatric Disease and Treatment”, komunikacijske kanale između crijeva i mozga čine simpatički i parasimpatički živci i živci takozvanog crijevnog nervnog sistema.
Živac vagus, koji je dio parasimpatičkog sistema, dobro je poznati dio na relaciji crijeva-mozak, a posljednjih godina pokazao je ulogu i u dvosmjernoj komunikaciji bakterija crijevne mikroflore i mozga.
Stručnjaci navode da su pojedine studije već pokazale da određeni probiotici mogu pozitivno utjecati na raspoloženje, anksioznost i depresiju.
Takođe, podaci pokazuju da bi povoljan efekt mogli imati i prebiotici, odnosno da je uzimanje nekih oligosaharida povezano s poboljšanjem koncentracije i snižavanjem nivoa kortizola, takozvanog hormona stresa.