Nacionalne kuhinje su važne, jer predstavljaju identitet jedne zemlje, kažu gosti Novog dana.
Neke nacionalne kuhinje razlikuju se međusobno toliko da se ne mogu uočiti baš nikakve povezanosti među njima. S druge strane, neke su toliko slične da im se nacionalna jela razlikuju samo u vrstama začina ili načinu obrade hrane. Upravo o tim sličnostima, ali i specifičnostima kuhinja Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine za Novi dan govorili su Zaim Merdan, kuhar iz Sarajeva, hrvatski gastronom Rene Bakalović, i Jelena Ignjatić s portala “Ukus” iz Beograda.
PROČITAJTE JOŠ
“Srpska nacionalna kuhinja je mješavina utjecaja istoka i zapada i svih osvajača koji su dolazili u Srbiju, ali i sada novog osvajača – interneta”, kaže Ignjatić, koja dodaje i da dolazak turista također utječe na modifikaciju jela.
Važno je njegovati nacionalnu kuhinju jer je to identitet zemlje, i važno je naći načine da izdvojimo kuhinju Srbije u odnosu na one iz regije, kaže ona.
Ona dodaje da je novi trend u Srbiji da se promijeni način pripreme jela i to ocjenjuje pozitivnim. “Naša kuhinja, kuhinja naših baka i majki, je slična britanskoj, jer Britanci kuhaju satima”, navodi ona i dodaje da je to, prema njenom mišljenju, problematično. Ignjatić kaže da promocija novih kuhinja, kakva je veganska, može ugroziti nacionalnu kuhinju.
Od tradicionalnih jela navela je “gulaš od mangulice” koji može, kako je rekla, dobiti svoj akcent u nacionalnoj kuhinji Srbije.
Gastronom Rene Bakalović iz Hrvatske navodi na postoji mnogo upitnika kada je u pitanju to što su nacionalna jela zemalja regije. On navodi kao primjer da se tradicionalnim hrvatskim jelom, koje dolazi iz Zagorja, smatraju “štrukli”. To se doživljava kao hrvatsko nacionalno jelo, a malo dalje Slovenci imaju “štruklje”, a u Bavarskoj imaju “štrudli” koje su slične, navodi on.
“Dosadno je inzistirati na čistoći, važno je da jedemo autentično, dobro, ukusno, zdravo…”, kaže Bakalović. Treba inzistirati na nijansama, poštovati regiju i sezonu, i na tome bi se trebala bazirati jedna tradicionalna kuhinja, dodaje gastronom.
Hrana je apsolutno mamac za turiste, kaže Bakalović. Lako je odrediti pojedini recept, ali ono što je bitno u kuhinji je odlazak na tržnicu i kupovina pravog povrća i voća, i oko toga su suglasni svi kuhari, kaže gastronom. “Vrhunska namirnica je ključ dobre kuhinje”.
Bosanskohercegovački kuhar Zaim Merdan kaže da je kuhinja BiH gotovo ista srpskoj, i da je nastala, također, pod jakim utjecajem istoka i zapada. “Razlika bosanskohercegovačke i srpske kuhinje, koje su zapravo mješavina turske i grčke kuhinje, je ta što se u srpsku kuhinju stavljaju ljuti začini”, navodi on.
“Bosanska kuhinja nema zaprške, dugo se pirja, kuha”, dodaje.
Na pitanje gdje se najbolje čuva nacionalna kuhinja – u obitelji ili u restoranima, kaže: “U kućama se najbolje čuva, restorani pribjegavaju modernijim kuhinjama sa zapada… Ja mislim da se trebamo vratiti našoj tradicionalnoj kuhinji, zbog zdravlja i identiteta, i greške radimo što pribjegavamo tom zapadnom načinu spremanja hrane”.
