Novo istraživanje pokazuje da se odvažnije životne odluke ne donose uz puni želudac i da stanje gladi povećava sposobnosti donošenja dugoročno boljih odluka.

Znanstvenici s nizozemskog sveučilišta u Utrechtu proveli su tri zasebna pokusa na grupi studenata kako bi ispitali hoće li glad dovesti do odvažnijih odluka. U svim eksperimentima studenti su bili podijeljeni u dvije skupine – gladnu koja deset sati prije testa nije jela ništa i situ koja je dobila raskošan doručak na kojem su ispitanici mogli jesti i piti koliko su god željeli.

U prva dva pokusa igrali su kartašku igru koja preslikava kompleksne procese donošenja odluka u životu uključjući procjene rizika i nagrada. Gladna je skupina pokazala bolje rezultate od site razumijevajući bolje obrazac dugoročnih koristi u odnosu na kratkoročne dobitke.

Ti rezultati, prema istraživanju objavljenom u časopisu PLOS One, “pokazuju da ljudi koji su gladni bolje donose kompleksne odluke od sitih osoba i stoga pružaju prve dokaze da stanje gladi poboljšava a ne ugrožava donošenje dobrih odluka.”

U trećem eksperimentu sudionicima su postavljeni nizovi pitanja kojima se od njih tražilo da izaberu između malog iznosa novca odmah i većeg u budućnosti. Gladni su češće birali veći iznos u budućnosti, a siti novac odmah.

“Rezultati pokazuju da glad promovira kompleksne odluke s neizvjesnim ishodima u kojima su se radi dugoročnog dobitka gladni uspjeli oduprijeti izboru koji bi im odmah donio manje nagrade”, napisali su autori istraživanja.

“Gladni se, čini se, oslanjanju na instinkte koji pomažu u kompleksnim odlukama s neizvjesnim ishodima”, kažu autori istraživanja i dodaju da glad možda povećava impulsivnost “no ona nije nužno loša.”