Žudnja za hranom svakodnevna je pojava. Baš kao što automobil treba gorivo da bi mogao funkcionirati, tako naše tijelo zahtijeva hranu za energiju koja mu je potreba za napredovanje i preživljavanje. Kada se spremnik isprazni tijelo treba nadopuniti, objašnjava nutricionistkinja Risa Groux.

S obzirom na to da su naša tijela dovoljno ‘pametna’, ona će nas obavijestiti kada trebamo jesti. Tijelo u našim želucima proizvodi hormon grelin koji signalizira mozgu da organizam traži hranu. Grelin se prije jela povećava, a nakon jela pada, dok leptin – hormon koji nastaje u masnim stanicama, javlja mozgu kako je opskrbljeno s dovoljno energije i nema potrebu za konzumacijom hrane.

Situacije u kojima jedete više nego što trebate često vas navode da se pitate zašto ste uvijek gladni, a za to postoji mnogo razloga i objašnjenja, piše Real Simple. Navest ćemo vam neke tipične razloge gladi.

Niste jeli neko vrijeme

Ovo je najočigledniji razlog zašto vaše tijelo traži da ga nahranite. Nelagoda i osjećaj slabosti javljaju se u nedostatku prehrane tijekom određenog perioda pa će vas vaš trbuh obavijestiti da mu treba energije kada vaš organizam postane gladan. Umor i usporenost su također prirodna reakcija tijela na nedostatak hrane. Lauren Minchen, nutricionistkinja, pojašnjava kako duljina vremena potrebnog da osjeti nelagodu zbog gladi varira od osobe do osobe. Svatko od nas individualno reagira na ovaj podražaj te on ovisi o nekoliko faktora. Inače je potrebno tri do pet sati da vam se pojavi osjećaj gladi nakon zadnjeg obroka, ali ovaj period može biti i duži ako ste primjerice prethodno konzumirali obilan obrok, prenosi 24sata.

Vježbali ste

Nakon intenzivnog vježbanja ne možete dočekati komadić zalogaja kojim ćete nagraditi vaše tijelo. Vježbanje, osobito naporne tjelesne aktivnosti, koriste hranjive tvari i kalorije iz vašeg organizma kako bi tijelo bilo u stanju izvršiti trening koji ste mu zadali, stoga ono ubrzo ostaje bez goriva i dovodi vas do gladi. Pokušaji izgradnje jačeg mišićnog tkiva izazivaju veću potrebu za ugljikohidratima, proteinima i mastima u tom procesu obnove, kaže Minchen te dodaje kako bez ovih vrijednih nutrijenata nakon treninga mišići neće postati jači.

Niste dobro spavali

Nedovoljno sna također uzrokuje osjećaj gladi u vašem tijelu. Iako možda ne vidimo povezanost, san je itekako neophodan za kontrolu apetita jer dok spavamo naš mozak i imunitet jačaju regulirajući grelin. Tko ne odmara dovoljno i redovito ima povišenu razinu grelina koji povećava apetit.

Ne konzumirate dovoljno proteina, masti i vlakana

Osim dugotrajnog uskraćivanja obroka vašem tijelu, neunošenjem pravih namirnica također možete izazvati napade gladi. Groux ističe potrebu za uravnoteženom prehranom, koja sadrži adekvatne količine proteina, masti i vlakana kako bismo se osjećali zadovoljno. Proteini reguliraju grelin i leptin pomažući nam da ne osjećamo glad, dodaje Risa. Kvalitetna masnoća pomaže leptinu da signalizira tu sitost i usporava probavu, dok visok unos vlakana pokreće proizvodnju masnih kiselina i stvara raznolikost dobrih crijevnih bakterija, a topljiva vlakna imaju tendenciju smanjenja apetita i stvaraju osjećaj sitosti, pojašnjava Groux.

Trudni ste ili dojite

Tijekom trudnoće povećava se potreba tijela za kalorijama i nutrijentima, kako bi se osigurale odgovarajuće tvari za rast fetusa. Hranjive tvari izravno potiču razvoj i rast mozga, skeleta, mišića i masnog tkiva zdrave bebe, kaže Minchen. Dojenje također izaziva veliku potrebu za hranom i povećava osjećaj gladi i žeđi. Trudnoća zahtijeva 300 dodatnih kalorija dnevno dok dojenje zahtijeva i do 1000.

Zabrinjavajući razlozi osjećaja gladi

Postoje neka medicinska stanja, fizička i psihička, koja mogu stvarati stalni osjećaj potrebe za hranom. Hipertireoza, dijabetes, infekcija parazitima i hipoglikemija su također medicinski krivci žudnje za jelom. Promjenjive razine šećera u krvi su prevladavajući uzrok pretjerane gladi.

‘Pokvareni hormoni’

Nakon pijane noći, žudite za nekim masnim jelom, pizzom ili burgerom – to vam je signal da ste poremetili vaše hormone. Veća konzumacija alkohola inhibira proizvodnju leptina i ‘umanjuje’ dio mozga odgovornog za samokontrolu, stoga se javlja tendencija ljudi da jedu više kada piju alkohol nego u normalnim okolnostima.

Stresni periodi su vrijeme kad se skoro svi okrećemo ka slatkišima ili nezdravim zalogajima kako bi se izborili s problemima. Kortizol je hormon koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama, a povećava se pod kroničnim stresom, i može potaknuti prekomjernu žudnju za hranom i povećati apetit.

Neuredna prehrana

Ekstremni slučajevi poput anoreksije i bulimije rezultiraju abnormalnim obrascima gladi. Javlja se ozbiljno ograničavanje hranjivih tvari i esencijalnih kalorija potrebnih tijelu kako bi neometano funkcioniralo. Oštećenje kože, gubitak kose, zatvor, ubrzan rad srca i umor rani su znakovi pod kojim se tijelo slama uzrokovano posljedicama kronične gladi i ograničenja, upozorava Minchen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.